Intervju: Epidemiolog i član Kriznog štaba dr Branislav Tiodorović

Republički zavod za statistiku objavio je početkom jula podatke o ukupnom broju preminulih za prošlu godinu, gde se kovid navodi kao treći vodeći uzrok smrti u našoj zemlji sa 10.356 preminulih sugrađana od bolesti izazvanih ovim virusom. BIRN je od statističkog zavoda dobio detaljne podatke po danima i opštinama koji pokazuju da su potvrde o smrti u kojima je kovid navođen kao uzrok popunjavane redovno tokom prošle godine. Kako je moguće da su popunjene potvrde o smrti postojale tokom prošle godine, da zavod ima te podatke, a da su se javnosti saopštavaili neki drugi, umanjeni podaci?

– Vi postavljate pitanje koje sam i ja isto postavio i mogu da se složim sa vama. Kako je moguće da to ima zavod, a da nemamo mi, da nema javnost. Kada bih imao tačan broj, ja bih to saopštio javno. Ne samo zbog toga da bi javnost imala tačan broj, nego da ljudi shvate koliko je teška situacija. Polazim od toga da kad ljudi znaju tačnu cifru, da nije sedam, nego je 15, na primer, onda će shvatiti da nema šale. Onda mere koje stalno pominjemo, kao i vakcinacija, treba da imaju uticaja. 

Svi podaci moraju biti dostupni. Ostajem pri tome, bez obzira koliko se to nekom sviđalo ili ne. Ali samo kompetentni mogu da vam to kažu, tamo gde se ti podaci slivaju i sakupljaju. Mi to nemamo, odmah da vam kažem. Nijedan član medicinskog dela kriznog štaba te podatke nema, osim Batuta i Ministarstva zdravlja. 

Kako onda to izgleda u praksi?  Kada zasedate, na osnovu čega donosite odluke, kada nemate podatke? 

– Vi imate one podatke koji su raspoloživi. Dr Kon sigurno može da ima podatke za Beograd, verovatno direktorka Batuta ima podatke za Srbiju. Mi možemo da kažemo po iskustvenom modelu, po onome što se dešava oko nas, ono što dobijemo od bolnica. Vi znate da je to nedovoljno. Podatke koje pominjete za prošlu godinu, ja ih nisam dobijao od Kliničkog centra u Nišu. 

Da li ste kao član Kriznog štaba dobijali podatke od Instituta Batut?

– Ne. Dr Kon, dr Srđa Janković i ja smo u više navrata to rekli na sednici kriznog štaba. Ako smo mi članovi kriznog štaba, mi moramo da dobijamo sve podatke. 

I šta vam oni kažu? 

– Kažu, biće. 

Ja sam od samog početka za javno prikazivanje rezultata. Iskustvo koje imam iz prethodne pandemije gripa je da sigurno ima mnogo više umrlih. Zato što se uvek postavi pitanje da li je ovaj čovek umro od infarkta, plućne bolesti ili je korona bila okidač. Možda bi on poživeo još dve tri godine.

Da li je Radna grupa za analizu smrtnih ishoda, koju je tokom maja formiralo ministarstvo zdravlja, to utvrdila ili je samo prepisala broj preminulih od Zavoda za statistiku?

– Ja to ne mogu da kažem. Niti smo mi to dobili napismeno, niti nas je radna grupa konsultovala oko toga. Ja ipak moram da kažem da su u toj radnoj grupi stručnjaci koji znaju medicinsku statistiku i poznaju uzročno-posledične veze. 

Zašto bi neko prikrivao podatke o broju preminulih od korone?

– Ne mogu da razumem, ne mogu da objasnim. Moje kolege i ja iz medicinskog dela kriznog štaba razmenjujemo podatke, stalno govorimo o tome šta ko ima od podataka. Apsolutno tačne brojeve imaju samo Ministarstvo zdravlja i Institut Batut. Ali ja lično smatram da i mi treba da imamo te podatke.

Kakvim podacima vi raspolažete kada govorimo o Nišu?

– Podatke o broju pozitivnih počeli su da mi dostavljaju tokom juna, jula prošle godine, kad sam se pobunio da ih ne dobijam redovno. Nakon toga dobio sam podatke i krajem prošle godine, u onoj teškoj situaciju tokom novembra, decembra. To su podaci koji se odnose na Klinički centar Niš. Sada dobijam podatke iz Kliničkog centra Niš, s tim da je klinički centar bio van kovid sistema prethodnih par meseci. Sada će tamo ponovo početi kovid režim, pa ćemo da dobijamo podatke. Na osnovu tih podataka, ja mogu da govorim samo o Nišu.  

Promenilo se rukovodstvo u KC Niš u odnosu na prošlu godinu, sad su tamo odgovorniji ljudi i ja dobijam te podatke. I saopštavam ih. Šta mislite odakle da izvučem podatak da nam je dečko od 21 godinu umro? Možda neko misli da je to pogrešno, ali uvek ću reći. Ne da bih izazivao paniku, nego da mladi ljudi shvate da i oni mogu da obole i da može da im se desi tragičan ishod. Moj stav je ako dajemo podatke, ako ljudi imaju pravu predstavu, onda mogu da shvate ozbiljnost situacije, a radi se o ozbiljnoj situaciji. Ljudi moraju da znaju tačne podatke. 

Kada se pogledaju podaci za niški kraj tokom prošle godine, opštine i grad Niš beleže najlošije rezultate u zemlji. U gradu Nišu tokom prošle godine preminulo je 635 ljudi, opština sa najvećom stopom smrtnosti na 1000 stanovnika je Medijana u kojoj je troje ljudi na hiljadu preminulo od virusa korona, kako pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Kako ovo objašnjavate? Zbog čega je prema ovim podacima situacija u Nišu tokom prošle godine lošija u odnosu na druge delove zemlje?

– Nemam uvid za taj prvi deo. Moram da kažem da taj period, prvih šest meseci, od kad je sve počelo, nemam nikakav uvid. Od marta do novembra prošle godine gotovo da nisam dobijao podatke. Nakon toga sam počeo da ih dobijam i reagovao sam uvek. Mislim da nije nedostajalo kadra, ali je dosta mladih i nezaposlenih lekara ušlo u zdravstveni sistem. 

Pitanje je samo kod koliko ljudi je tačno korona bila uzrok smrti ili neka osnovna bolest. Ali je sigurno korona bila okidač za mnoge teške i hronične bolesnike. Kao što i sad imamo, umiru nam i vakcinisani ljudi, ne samo nevakcinisinani koji dominiraju. To su stariji ljudi, koji imaju teške hronične bolesti, kod kojih se nije razvio nivo imuniteta tao da ih zaštiti i pored toga što su primili obe doze vakcine. To vidim na osnovu onoga što dobijam od podataka. Upravo zbog toga je važno da stariji ljudi, sa hroničnim bolestima prime treću dozu vakcine.