U Višem sudu u Beogradu danas je nastavljeno suđenje po tužbi bivše ministarke za poljoprivredu Jelene Tanasković protiv KRIK-a. Pred sudom je svedočila novinarka Sofija Parojčić, autorka istraživačkog teksta.
Suđenje se vodi zbog istraživačkog teksta KRIK o tome kako je odbačena krivična prijava za navodni finansijski kriminal protiv Jelena Tanasković.
Novinarka Sofija Parojčić je pred sudom objašnjavala kako je radila na istraživačkom tekstu o bivšoj ministarki Jelena Tanasković, dok je sud u više navrata zabranjivao pitanja koja su se odnosila na uređivačke odluke i izvore informacija.
“Tekst je zasnovan na dokumentima MUP-a i Tužilaštva za organizovani kriminal, ali i na dodatnim proverama i kontaktima sa firmama koje se pominju u prijavi”, izjavila je Sofija Parojčić.
Navela je i da je Jelenu Tanasković kontaktirala neposredno pre objavljivanja teksta, što je, kako je rekla, standardna novinarska praksa.
Suđenje KRIK-u se vodi po tužbi Jelene Tanasković zbog istraživačkog teksta o tome kako je odbačena krivična prijava protiv nje za navodni finansijski kriminal. Krivična prijava protiv Jelena Tanasković odnosila se na period kada je bila direktorka privatne kompanije „Prvi faktor” i podnela ju je njena bivša firma. Predmet je potom dospeo u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK), kojom je u to vreme rukovodio Ninoslav Cmolić, suprug tadašnje ministarke Irena Vujović, koja je sa Tanasković u bliskim odnosima i ranije joj je bila nadređena.
Prema navodima iz dokumentacije o kojoj je izveštavao KRIK, policija nije sprovela sve provere iz prijave niti je saslušala Tanasković, ali je tužilaštvu dostavila zaključak da nema elemenata krivičnog dela.
Na pitanje suda na osnovu čega su zaključili da je krivična prijava protiv Jelena Tanasković odbačena zbog njenog poznastva sa načelnikom SBPOK-a Cmolića, novinarka Sofija Parojčić je objasnila da se tekst zasniva informacijama iz dokumentacije i kontekstu odnosa između aktera.
“Od Tužilaštva za organizovani kriminal smo saznali da su policiji slali 16 urgencija u ovom predmetu, ali da je policija dostavila samo jedan izvešataj”, izjavila je novinarka KRIK-a.
Ovaj izveštaj je, između ostalih policajaca, potpisao i Cmolić.
Tanasković tvrdi da je tekst netačan i da je njime pokušano da bude „kriminalizovana”.
Sud zabranio pitanja o uređivanju teksta
Tokom ispitivanja, punomoćnik Jelena Tanasković insistirao je na pitanjima o tome zašto nisu objavljeni svi dokumenti, kako su birani delovi koji će biti uključeni u tekst, kao i zašto su novinari KRIK-a kontaktirali tadašnju ministarku svega dve nedelje pred objavljivanje teksta.
Sud je, međutim, u više navrata donosio rešenje da se zabrani odgovor na ta pitanja, posebno ona koja su se odnosila na uređivačke odluke, izbor informacija za objavljivanje i interpretaciju podataka.
Na pitanja o izvorima informacija, Parojčić je rekla da su pojedine podatke dobili iz zvanične dokumentacije, dok su drugi prikupljeni iz medija i kontakata sa relevantnim sagovornicima iz firmi koje se spominju u krivičnoj prijavi protiv Jelene Tanasković.
Takođe je navela da u tekstu nisu izneli tvrdnje da je Tanasković zahtevala ili podsticala bilo kakvu zloupotrebu položaja, već su se oslanjali na sadržaj krivične prijave i prateće dokumente.
Tokom unakrsnog ispitivanja, punomoćnik Jelena Tanasković fokusirao se na vremenski okvir događaja, posebno na odnos između Irena Vujović i policijskog funkcionera Cmolića. On je ukazao na vremensku razliku između datuma policijskog izveštaja, septembar 2021. godine, na osnovu koje koje je odbijena krivična prijava protiv Tanaskovičeve i datuma kada su se Vujovićeva i Cmolić venčali, decembar 2022. godine. Onda je upitao novinarku KRIK-a kako je zaključio da su se Cmolić i Vujovićeva poznavali još 2021. godine, kada je sporni policijski izveštaj sastavljen.
Sud je zabranio i ovo pitanje.
Saslušanje Parojčić je završeno, a postupak će biti nastavljen saslušanjem drugotuženog glavnog i odgovornog urednika KRIK-a Stevana Dojlinovića, koji je odsustvovao sa danasnjeg ročišta. Naredno rošište zakazano je za 21. oktobar tekuće godine.
Pored ovog postupka, Tanasković je pokrenula još jednu tužbu protiv KRIK-a zbog vesti da je tužila portal, a taj postupak se vodi odvojeno.
Ovaj slučaj se često navodi kao primer pritiska na medije, a Tanasković se našla i u užem izboru za „SLAPPera godine”, priznanje koje ukazuje na zloupotrebu tužbi protiv novinara i medija.
Napomena: Suđenje u ovom slučaju je i dalje u toku. Krivica se utvrđuje pravosnažnom presudom. Novinar, glavni urednik i izdavač ne odgovaraju za štetu ako je informacija verno preneta iz sudskog postupka i ukoliko je novinar postupao sa dužnom novinarskom pažnjom.