U Prvom osnovnom sudu u Beogradu danas je nastavljeno suđenje novinarima KRIK-a, pokrenuto po krivičnoj tužbi sudije Apelacionog suda Dušanke Đorđević i njenog supruga, advokata Aleksandra Đorđevića, zbog objavljivanja profila sudije u bazi „Prosudi ko sudi“.

Na današnjem ročištu iskaz je dala novinarka KRIK-a Jelena Radivojević, koja je detaljno govorila o načinu rada na bazi o sudijama, metodologiji prikupljanja podataka, ali i o pritiscima sa kojima se redakcija suočava zbog ovog projekta.

Radivojević je navela da ovaj postupak vidi kao još jedan pokušaj zastrašivanja novinara i sprečavanja izveštavanja o ličnostima od javnog interesa. Kako je objasnila, tokom medijacije sudija Đorđević i njen suprug nisu osporavali tačnost podataka objavljenih u bazi, već su tražili da KRIK prestane da izveštava o njima i da sporni sadržaj bude uklonjen.

Novinarka je podsetila da je KRIK i ranije radio baze podataka o imovini političara i sudija, te da je i ovaj projekat rađen uz, kako je rekla, visoke profesionalne standarde i detaljne provere podataka.

Radivojević je navela da je deo sudija otvoreno razgovarao sa novinarima KRIK-a i sarađivao tokom rada na bazi, a pojedini su, kako je rekla, dostavljali i dodatnu dokumentaciju.

„Niko od sudija nije ukazao na to da kršimo zakon. Neki su bili predusretljivi i dostavili nam svoje ugovore o sticanju imovine i pomagali nam u ovome“, rekla je Radivojević.

Ona je objasnila da je KRIK pre objavljivanja prve baze dobio pozitivno mišljenje Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, kao i da su novinari vodili računa da ne objavljuju lične podatke, već informacije od javnog interesa koje se odnose na karijere sudija i njihovu imovinu. 

Dodala je i da je projekat dobio međunarodna priznanja, kao i podršku Saveta Evrope kao primer važnog antikorupcijskog novinarstva u društvima u tranziciji.

Govoreći o metodologiji rada, Radivojević je navela da je ona javno objavljena upravo zbog transparentnosti projekta. Kako je objasnila, u prvom krugu obrađivane su sudije Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu i Krivičnog odeljenja istog suda, a potom i sudije Apelacionog suda koje odlučuju u predmetima organizovanog kriminala. 

Istakla je da sudija Đorđević nije bila posebno izdvojena, već obrađena po istoj metodologiji kao i ostale sudije čiji je rad KRIK pratio izveštavajući sa suđenja za kriminal i korupciju.

Novinarka je zatim detaljno opisala kako su prikupljani podaci o karijerama sudija, njihovom napredovanju, predmetima u kojima su sudili, kao i podaci o imovini i eventualnim postupcima koji su vođeni protiv njih.

„Za sve sudije je primenjena ista metodologija i nije bilo razlike među sudijama u obradi njihovih profila“, rekla je Radivojević.

U profilu sudije Đorđević, kako je ranije objavljeno u bazi, navedeno je da ona i njen suprug poseduju pet stanova u Beogradu, dve garaže, poslovni prostor i zemljište kod Bajine Bašte. U bazi je takođe navedeno da je Đorđević bila član apelacionog veća koje je oslobodilo optužene za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, a da je Vrhovni sud kasnije ocenio da je ta odluka doneta uz povredu zakona u korist optuženih.

Radivojević je objasnila i da je suprug sudije Aleksandar Đorđević uvršten u bazu kao povezano lice, jer istraživanja potencijalne korupcije često uključuju i članove porodice javnih funkcionera.

Odgovarajući na pitanja advokata tužilaca, novinarka je rekla da je odluka o tome ko će obrađivati profile sudija doneta unutar redakcije.

„Ja sam pratila suđenje za ubistvo Ćuruvije, pa moguće da je to bio jedan od razloga. Inače nas je malo u redakciji, pa smo se podelili kako je ko mogao zbog obima posla“, rekla je Radivojević.

Na pitanje da li je imala posebne smernice za prikupljanje podataka iz katastra i da li je sama sastavljala pitanja upućena sudiji Đorđević, Radivojević je odgovorila da je metodologija bila ista kao i za sve druge sudije, kao i da je pitanja samostalno sastavljala i slala, što je deo njenog svakodnevnog novinarskog rada.

Advokat tužilaca pitao je i da li je novinarka imala saglasnost sudije Đorđević za prikupljanje podataka, na šta je odgovorila:

„Nisam pribavila saglasnost s obzirom da me na to zakon ne obavezuje, a bilo bi nemoguće istraživati i raditi novinarski posao ako bismo tražili takva odobrenja od ljudi o kojima pišemo.“

Protiv novinara KRIK-a u ovom postupku traži se kazna zatvora od 10 meseci, kao i dvogodišnja zabrana bavljenja novinarstvom. Paralelno sa krivičnim postupkom vodi se i parnica za naknadu štete u kojoj se od novinara traži oko 760.000 dinara.

Naredno ročište zakazano je za 22. septembar, kada bi iskaz trebalo da da Aleksandar Đorđević, suprug sudije Dušanke Đorđević.