Vanredna kontrola izveštaja o imovini i prihodima, gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića, koju je Agencija  za sprečavanje korupcije pokrenula još 2018, okončana je u januaru ove godine podnošenjem krivične prijave Višem javnom tužilaštvu u Beogradu (VJT). 

„Tokom sprovođenja postupka vanredne provere Agencija je pribavljala podatke od organa javne vlasti i pravnih lica koja raspolažu podacima od značaja za proveru. Nakon pribavljanja i analize prikupljene dokumentacije stekli su se uslovi za podnošenje izveštaja/prijave, koju je Agencija podnela Višem javnom tužilaštvu u Beogradu“, piše u odgovoru Agencije.

Iz Agencije nisu precizirali koje su nepravilnosti utvrđene, niti na koju imovinu i prihode se prijava odnosi.

Navode da je postupak pred tužilaštvom u toku i da je predmet označen kao tajan. Zbog oznake tajnosti, ni iz VJT-a nisu želeli da iznose detalje o postupku, pa tako nije poznato koji je status ovog predmeta.

Slučaj Šapićeve imovine našao se u centru pažnje javnosti početkom 2023. godine, kada su BIRN i nedeljnik Vreme objavili istraživanje o Šapićevoj vili u Trstu, u Italiji.

Prema kupoprodajnom ugovoru i podacima iz italijanskog katastra do kojih su došli BIRN i Vreme, Šapić je u maju 2018. godine, dok je obavljao funkciju predsednika opštine Novi Beograd, kupio imanje vredno 820.000 evra. Objekat se prostire na gotovo 400 kvadratnih metara i obuhvata 13 soba, garažu, deo šume i prilazni put.

Međutim, u njegovoj imovinskoj karti koju je Agenciji podneo u januaru 2019, kao nova nekretnina naveden je stan od 150 kvadrata.

Nakon objavljivanja teksta, Šapić je negirao da je pokušao da prikrije imovinu, tvrdeći da je nekretninu prijavio Agenciji i dostavio joj kupoprodajni ugovor. 

Šapić je kasnije izjavio da je obrazac o imovini i prihodima, u kome je navedeno da je reč o stanu od 150 kvadrata, a ne vili od 400, popunjavala njegova sekretarica, a da ga je on samo potpisao.

Šapić tužio BIRN zbog dva istraživanja

U martu 2023. godine, Šapić je podneo dve tužbe protiv BIRN-a i tražio ukupno 12 miliona dinara odštete, tvrdeći da su mu povređeni čast i ugled i da je zbog objavljenih tekstova o njegovoj imovini pretrpeo duševne bolove.

U tužbi je naveo da su objavljene neistinite informacije i tvrdio da je kupovinu nekretnine blagovremeno prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije i dostavio joj kupoprodajni ugovor.

On je BIRN tužio i zbog istraživanja o spornom ozakonjenju objekta na Bežanijskoj kosi. Šapić je osporavao navode o nelegalnoj dogradnji i nepravilnostima u postupku ozakonjenja.

BIRN je ove postupke označio kao SLAPP tužbe, strateške tužbe protiv javnog učešća, kojima se novinari i mediji izlažu pravnom i finansijskom pritisku zbog izveštavanja o pitanjima od javnog interesa.

Sudski postupci po ovim tužbama nastavljeni su i u 2026. godini.

U Višem javnom tužilaštvu, na čijem čelu je viši tužilac Nenad Stefanović, nalazi se i niz drugih predmeta o kojima su mediji izveštavali, poput rušenja u Savamali i sukoba u Banjskoj na Kosovu.

Ni u jednom još nema epiloga.

Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva nedavno je objavila izveštaj o nadzoru ovog tužilaštva u kom su izlistane brojne nepravilnosti u predmetima „Zvučni top“, pretresu zgrade Filozofskog fakulteta i zgrade Rektorata Univerziteta u Beogradu, pomilovanjima bivšeg predsednika Aleksandra Vučića, fondu Vista Rica, naletanja kolima na studente u ulici Jurija Gagarina Novom Beogradu i ispred Fakulteta dramskih umetnosti i postupku po zahtevu SAD-a za izručenje Cui Guanghaia i Džona Milera.

Komisija je, između ostalog, predložila pokretanje disciplinskog postupka protiv Stefanovića zbog postupanja u pojedinim predmetima, i navela da je „konačan zaključak“ da je Stefanović uspostavio „paratužilački sistem“ kojim je rukovodio sa „vanpravnim interesima“.

Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je ocene Komisije, tvrdeći da je njen izveštaj paušalan, subjektivan i pravno neutemeljen. U svom odgovoru navode da tužioci koji su postupali u predmetima nisu imali priliku da se izjasne pre objavljivanja izveštaja, kao i da je Komisija zaključke o sistemskim nepravilnostima izvela na osnovu analize svega sedam predmeta, iako je tokom 2025. godine u VJT formirano više od 19.000 predmeta. Osporili su i predloge za krivičnu i disciplinsku odgovornost Stefanovića i pojedinih tužilaca, a ocenili su i da Komisija izlazi iz okvira svojih ovlašćenja i zadire u samostalnost javnih tužilaca.