Birn.rs je medijski portal BIRN Srbije, nevladine, neprofitne organizacije sa sedištem u Beogradu.
Od 2013 kada je pokrenut, do novembra 2020. godine portal je nosio ime Javno.rs.
Tokom 2019. godine organizovali smo konsultacije sa publikom i jedan od zaključaka bio je da Javno.rs ne prepoznaju kao našu informativnu platformu. Zato smo odlučili da promenimo ime portala u ono po kom nas poznaju – BIRN. Ostale sugestije koje smo dobili uključene su u strukturu i funcionalnosti ovog portala.
Planiramo da nastavimo da radimo na njegovom unapređenju, pa vas pozivamo da nam pošaljete svoje predloge šta bi još voleli da dodamo, nadogradimo ili promenimo na adresu [email protected].
Naša redakcija je prepoznata kao jedan od najuticajnih istraživačkih centara u Srbiji, čiji su novinari dobili najprestižnije nacionalne i međunarodne nagrade za istraživačko novinarstvo. Informacije koje objavljujemo su pouzdane i proverene, a u izboru tema vodimo se isključivo interesom javnosti. Zato, tokom svih godina postojanja, nismo nikad izgubili sudski spor, mada smo često bili meta političkih napada, pritisaka i pokušaja diskreditacije.
Naš posao je da kontrolišemo one koji imaju moć da upravljaju javnim novcem i donose odluke, koje se tiču svih nas. Neke od velikih tema koje smo otvorili, za koje ste verovatno čuli čak i ako ne znate šta je BIRN, jesu afera Krušik, mahinacije sa brojem umrlih tokom pandemije virusa korona, nelegalna gradnja na Kopaoniku, netransparentna privatizacija i finansiranje Air Srbije ili isušivanje kopa Tamnava.
Međutim, ne zanima nas samo visoka korupcija. Mnoge naše priče nastale su na osnovu informacija koje smo dobili od čitalaca, kao što su profesorke iz Visoke medicinske škole u Ćupriji, koje su ostale bez posla zbog partijskog zapošljavanja ili majke kojima su uskraćene porodiljske nadoknade.
Neprofitna organizacija BIRN Srbija osim medijske produkcije objavljuje baze podataka i dokumenata, organizuje treninge iz novinarskih, istraživačkih i komunikacijskih tehnika za medije, novinare, istraživače i civilno društvo i radi na unapređenju medijske regulative.
BIRN Srbija je članica regionalne Balkanske istraživačke mreže, koja je izdavač analitičkog portala na engleskom jeziku Balkan Insight i osnivač kompanije BIRN Ltd, sa sedištem u Beogradu.
Od 2016. godine BIRN je osnivač i član Asocijacije onlajn medija – AOM, organizacije, koja je posvećena unapređenju profesionalnih i etičkih standarda u novinarstvu.
Dragana Žarković Obradović, Direktorka
Gabrijela Vukićević, Finansije
Redakcija
Milorad Ivanović, Glavni i odgovorni urednik
Gordana Andrić, Izvršna urednica
Aleksandar Đorđević, Zamenik urednika
Jelena Veljković, Novinarka
Miodrag Marković, Novinar
Radmilo Marković, Novinar
Aleksa Tešić, Novinar
Jelena Zorić, Novinarka
Saša Dragojlo, Novinar
Dragan Gmizić, Novinar
Projektni tim
Tanja Maksić, Koordinatorka
Milica Milić, Koordinatorka
Lada Vučenović, Koordinatorka
Tijana Uzelac, Asistent na projektima
Digital tim
Sonja Kovačev
Slobodan Đuričić
Nemanja Momčilović
Rad BIRN Srbije finansiraju međunarodne institucije i fondacije, koje nemaju uticaj na našu medijsku produkciju i koje prepoznaju vrednost istraživačkog novinarstva za razvoj društva.







BIRN Srbija polaže autorska prava na sve svoje sadržaje, bez obzira na format u kom su objavljeni. Korišćenje i repordukovanje sadržaja ili delova sadržaja sa sajta birn.rs je moguće uz obavezno navođenje izvora i/ili linkovanje ka portalu birn.rs. BIRN Srbija ne preuzima odgovornost za pogrešne interpretacije sadržaja preuzetih sa birn.rs. Ime i logo BIRN-a, kao i njegovih publikacija, su registrovani i zaštićen brend i mogu se koristiti samo uz pismenu dozvolu organizacije.
Interni protokol za upotrebu AI u redakciji
Visoki novinarski standardi, koje smo postavili tokom prethodnih godina, ostaju neupitni. Bez obzira na tehnološke promene koje dolaze, naš cilj i dalje ostaje isti – da publici pružimo nezavisne, kvalitetne, objektivne i pouzdane informacije.
Upotreba veštačke inteligencije (AI) u redakcijama postaje sve češća i sofisticiranija, a naš medij teži da je koristi na adekvatan, etičan i transparentan način. Smernice za upotrebu AI su nastale kao rezultat saradnje 10 partnerskih, nezavisnih medija, sa ciljem da svaka upotreba veštačke inteligencije bude usklađena sa javnim interesom i profesionalnim standardima.
Ove Smernice su dodatno usklađene i proširuju pojedina načela Kodeksa novinara i novinarki Srbije, kao i modela internih smernica koje je izradila Koalicija za slobodu medija.
Zašto usvajamo smernice za etičku upotrebu veštačke inteligencije u medijima?
Veštačka inteligencija nezaustavljivo menja medijski pejzaž. Mediji imaju potrebu da prate i odgovore na tehnološke promene koje oblikuju savremeni svet.
Kao redakcija, imamo odgovornost da njenu upotrebu prilagodimo profesionalnim i etičkim standardima, uz poštovanje bazičnih načela kao što su odgovornost, nezavisnost, transparentnost, bezbednost, zaštita privatnosti i javnog interesa. Naš medij donosi sadržaj koji odgovara na potrebe javnosti i lokalnih zajednica, upravo ono što AI samostalno ne može da proizvede.
Ove smernice osiguravaju da AI alati u našem radu doprinose efikasnosti i inovaciji, unapređenju novinarskog rada ali da nikada ne zamene novinarsku procenu, kreativnost, autentičnost i integritet.
Odgovornost novinara je da savesno, i u skladu sa ovim Smernicama i drugim internim aktima redakcije, koriste AI, da obezbede tačnost i verodostojnost podataka i da vode računa o privatnosti, autorskim pravima i bezbednosti izvora. Novinari su dužni da obaveste urednika kada koriste AI u procesu rada.
Odgovornost urednika je obezbede nadzor i kontrolu nad upotrebom AI u redakciji. Urednici su odgovorni za krajnju uređivačku odluku, kontrolu kvaliteta sadržaja i doslednu primenu ovih Smernica u redakciji.
Ove Smernice su, osim navedenog, i doprinos medijskoj i informacionoj pismenosti građana, kao podsticaj jačanja međusobnog poverenja publike i nezavisnih medija.
Na šta mislimo kada kažemo “veštačka inteligencija”?
U smislu ovih Smernica, AI se odnosi na korišćenje aplikacija koji mogu da obavljaju zadatke koji inače zahtevaju ljudsku inteligenciju i rad.
Generativni modeli veštačke inteligencije, na koje se oslanjamo u našem radu, koriste algoritme, odnosno modele učenja zasnovane na velikim količinama podataka, kako bi stvorili nov sadržaj, koji nije direktno kopiran iz podataka na kojima je model treniran, već je generisan na osnovu obrazaca i struktura koje je model naučio.
Naši vrednosni i etički principi koje sledimo u primeni AI u medijima
Kada koristimo veštačku inteligenciju?
Alate AI koristimo u zadacima koji ne zahtevaju stroge urednički nadzor, a mogu da doprinesu efikasnosti redakcijskog rada.
U tom smislu, alate AI koristimo za prevod i lekturu tekstova, sažimanje sadržaja, transkripciju audio i video intervjua iz glasa u tekst, titlovanje, kreiranje AI-generisanih slika i ilustracija, organizaciju podataka, testiranje naslova, optimizaciju sadržaja za SEO pretragu, generisanje glasa koji čita tekstualne sadržaje, predlog postova za društvene mreže baziranih na novinarskom sadržaju, kvizova ili zabavnog sadržaja, kreiranje animacija, pravljenje prezentacija, pravljenje beleški sa sastanaka. AI može da se koristi u početnim fazama rada na pričama, kao alat za pretragu podataka.
U ovim poslovima novinari koriste AI samo kao pomoćni alat, a ključne odluke donose novinari i urednici.
Delimično koristimo AI u kreiranju, analizi i interpretaciji velikih skupova podataka, moderaciji komentara i praćenja interakcija publike, u praćenju narativa i trendova u onlajn prostoru, za kreiranje vizualizacija zasnovanih na podacima ili kraćih video sadržaja.
Svi AI-generisani vizuelni i audio materijali su jasno označeni. Vizuelni AI alati koriste se isključivo za ilustrativne svrhe. Priikom obeležavanja ilustracija navodimo AI alat koji je korišćen u njegovoj izradi, kao i imena drugih autora fotografija, ukoliko se oni koriste pri kreiranju ilustracija.
U tekstovima uvek jasno navodimo ukoliko je tekst većim delom nastao uz pomoć AI alata ili ako je u većoj meri zasnovan na podacima koji su dobijeni njihovim korišćenjem.
U kojim oblastima ne koristimo veštačku inteligenciju?
Veštačka inteligencija ne može da zameni novinarski rad, uredničko odlučivanje, niti profesionalnu etiku.
AI ne piše samostalno tekstove, niti kreira sadržaj, ne odlučuje o tome koje će se teme obrađivati, ili koji će se izvori koristiti, ne odlučuje o načinu kako će se događaj predstaviti, o izboru sagovornika ili redosledu predstavljanja informacija.
U AI sisteme ne unosimo lične podatke, privatne informacije naših izvora, lične podatke o publici, podatke u vezi sa crnom hronikom i ne skladišimo osetljive podatke u njenim sistemima.
U našoj redakciji AI se ne koristi za generisanje lažnih vesti, fotografija, audio ili video materijala, kreiranje manipulativnog sadržaja je strogo zabranjeno.
AI ne koristimo za proveru činjenica, to je posao i odgovornost urednika, fact-checkera i novinara.
AI četbotovi se ne mogu smatrati pouzdanim izvorima informacija, niti će četbotovi biti direktni izvori informacija. Oni mogu poslužiti kao inspiracija, ali ne kao verodostojan izvor.
Koje AI aplikacije koristimo?
Naša redakcija koristi isključivo verifikovane, bezbedne i proverene AI aplikacije i alate, koji su u skladu sa važećim propisima o zaštiti podataka i profesionalnim standardima novinarstva.
Upotreba bilo kog alata AI odobrava se tek nakon internog testiranja i procene kvaliteta i potencijalnih rizika.
Evidencija o upotrebi AI alata vodi se interno, u redakciji, a lista se revidira najmanje jednom godišnje, kako bi se obezbedilo da alati i dalje ispunjavaju naše tehničke, bezbednosne i etičke standarde.
Eksperimenti s novim AI alatima sprovode se samo uz saglasnost urednika i novinara, ograničen pristup podacima i transparentno obaveštavanje javnosti. Uvek je obavezan princip ljudskog nadzora u svakoj fazi testiranja.
Aplikacije koje koristimo mogu biti besplatne ili plaćene novcem našeg medija.
Periodično sprovodimo interne obuke redakcije i ostalih zaposlenih o upotrebi AI alata, kako bi osigurali njenu etičnu i profesionalnu upotrebu, osigurali informacionu i medijsku pismenost zaposlenih, i na vreme upozorili na potencijalne rizike.
Kako upravljamo podacima?
Naš medij u svom radu koristi veliki broj različitih vrsta podataka.
Naši novinari samostalno istražuju, prikupljaju informacije i kreiraju sopstvene baze podataka, za čiju tačnost, integritet i etičku upotrebu snose isključivu odgovornost.
Naša redakcija ne koristi i ne razvija AI modele u saradnji sa privatnim kompanijama ukoliko takva saradnja zahteva deljenje neobjavljenih, osetljivih ili urednički poverljivih podataka. Razvoj internih ili prilagođenih AI rešenja dozvoljen je samo uz prethodnu formalnu procenu rizika, potpisane sporazume o obradi podataka i odobrenje glavnog urednika ili direktora medija. Eksterni partneri nikada ne mogu pristupiti izvorima, internim komunikacijama redakcije, nacrtima tekstova niti bilo kom sadržaju koji može ugroziti uređivačku autonomiju ili zaštitu izvora.
Sa podacima o našoj publici postupamo sa dužnom pažnjom, u skladu s internim politikama privatnosti koje su javno dostupne na našem sajtu.
Posebnu pažnju posvećujemo podacima koje dobijamo od izvora: takvi podaci se dele sa AI sistemima samo nakon prethodne provere i izričite saglasnosti novinara i urednika.
Svi podaci koje samostalno generiše AI podležu proveri od strane novinara i urednika pre nego što se mogu koristiti u redakcijskom radu.Pre upotrebe alata, redakcija proverava poreklo podataka na kojima su AI modeli obučeni.
Rizici upotrebe veštačke inteligencije u medijima.Svesni smo da upotreba veštačke inteligencije sa sobom nosi određene rizike, kao što su tzv. “halucijanicije” ili netačno predstvaljanje činjenica, širenjenje dezinformacija, manipulativnih ili neproverenih informacija ili širenje govora mržnje u mnogo većem obimu nego što je to do sada bio slučaj.
Upotreba AI u novinarstvu može da dovede do ozbiljnih rizika po privatnost sagovornika, izvora ili da dovede u opasnost bezbednost podataka koji se obrađuju u redakciji, što se dešava kada AI alati prikupljaju, zadržavaju ili obrađuju podatke.
Svesni smo činjenice da se neki od naših novinarskih tekstova mogu koristiti za testiranje i dalji razvoj AI alata, te sa dužnom pažnjom pristupamo upravljanju podacima koje posedujemo.
Generativna AI može da ugrozi intelektualnu svojinu, zato ne koristimo sadržaj koji je proizvela AI, koji može povrediti autorska prava trećih lica. Provera izvora informacija (na primer, krajnjih linkova koje je AI alat koristio za generisanje sadržaja) je obavezna.
Imajući ovo u vidu, naše novinare kontinuirano obučavamo da prepoznaju opasnosti upotrebe AI alata i sa s najvećom pažnjom pristupamo bezbednosti podataka i zaštiti privatnosti prilikom korišćenja AI.
U slučaju greške, redakcija preduzima mere za ispravku koje su propisane Kodeksom novinara i novinarki Srbije i Smernicama za primenu Kodeksa novinara Srbije u onlajn okruženju 2.0, i ujedno obaveštava javnost o prirodi greške.
Bezbednost i tehnička zaštita
AI alati se koriste uz maksimalne mere bezbednosti. Redakcija ima razrađene interne bezbednosne protokole, koje nadograđujemo smernicama relevantnim za upotrebu sistema AI.
Lokalno čuvamo sve osetljive podatke, podatke koje su nam podelili izvori i druge lične podatke.
Treće strane (organizacije civilnog društva koje su specijalizovane za bezbednost, kompanije i konsultantne) konsultujemo i sa njima delimo podatke isključivo kada za to postoji opravdana potreba i kada interno nemamo adekvatne resurse.
Pažljivo čitamo uslove korišćenje AI alata, a po potrebi konsultujemo i pravnog savetnika.
Procena rizika koji dolaze iz AI okruženja postaje sastavni deo “digitalne higijene” redakcije i proverava se na šestomesečnom nivou.
Revizija Smernica
Ove Smernice se revidiraju interno, bar jednom godišnje. Reviziju sprovodi redakcija, uz učešće ostalih zaposlenih. Po potrebi, o unapređenju Smernica možemo konsultovati stručnu i profesionalnu javnost. Smernice ćemo revidirati i ukoliko na to ukaže naša publika ili promena u samoj medijskoj praksi.
Balkanska istraživačka mreža – BIRN Srbija,
Adresa: Kosovska 17/ VI sprat, Beograd,
Email: [email protected],
Tel: +381 11 4030317
Vrste podataka o ličnosti koje prikupljamo
BIRN Srbija prikuplja samo osnovne i neophodne podatke o korisnicima sajta birn.rs i statističke podatke neophodne za analizu korišćenja i posećenosti sajta kako bi unapredila tehničke mogućnosti sajta u cilju bolje informisanosti naših korisnika.
Podaci koje prikupljamo i obrađujemo su e-mail i IP adrese, kao i imena/pseudonimi pod kojim osoba ostavlja svoju poruku na sajtu birn.rs
Informacije o tome kako koristite sajt delimo sa pouzdanim partnerima, koji vode društvene mreže i analitiku, kako bi na osnovu njih bolje plasirali sadržaj, koji objavljujemo. Ako nastavite da koristite veb-stranicu birn.rs, saglasni ste sa korišćenjem naših kolačića.
Kolačići su jednostavne tekstualne datoteke, koje veb sajtovi koriste kako bi upotreba sajta bila efikasnija za korisnike. Kolačići se čuvaju u veb pretraživaču dok korisnik pregleda neki veb sajtSajt birn.rs koristi različite tipove kolačića, od kojih su pojedini neophodni za pravilno funkcionisanje sajta i prikazivanje sadržaja, a drugi se koriste u svrhu analize načina korišćenja sajta. Većina kolačića prikuplja anonimne podatke.
Prilikom prve posete sajtu, iskočiće vam obaveštenje o korišćenju kolačića. Svi kolačići su svrstani u sledeće kategorije: neophodni, za unapređenje rada sajta, marketing, statistika i drugo. Bez neophodnih kolačića nije moguće pretraživati i koristiti naš sajt. Za sve ostale kolačiće, imaćete mogućnost da li želite da prihvatite njihovo korišćenje ili ne. Ako ne prihvatite da koristite takve kolačiće i dalje ćete moći da koristite sajt, ali funkcionalnost korišćenja može biti smanjena.
Zakon navodi da možemo čuvati kolačiće na vašem uređaju ako su strogo neophodni za rad ovog sajta. Za sve ostale tipove kolačića nam je potrebna vaša saglasnost.
Svrha obrade i pravni osnov
BIRN Srbija koristi vaše podatke za sledeće svrhe:
– Korisnička podrška,
– Funkcionisanje sajta,
– Informisanje korisnika,
– Analiza posećenosti sajta
BIRN Srbija podatke o ličnosti obrađuje na osnovu sopstvenog legitimnog interesa i to isključivo u svrhu omogućavanja lakšeg pretraživanja sajta birn.rs i analize korišćenja i poseta sajtu.
Svi podaci o korisnicima se strogo čuvaju i dostupni su samo zaposlenima, kojima su ti podaci neophodni za obavljanje posla i oni su odgovorni za poštovanje načela zaštite privatnosti.
Korisnici podataka
Pristup pojedinim vašim podacima imaju samo zaposleni u IT sektoru, osoba zadužena za komunikacije i agencija zadužena za održavanje naloga na društvenim mrežama. Takođe, državnim organima se može omogućiti uvid u podatke na osnovu zakonskog zahteva.
Zaštita podataka
BIRN Srbija koristi antivirus zaštitu, obavezuje se da će čuvati sve podatke svojih korisnika, a podatke neće čuvati duže nego što je to neophodno.
Automatizovano donošenje odluka i profilisanje
BIRN Srbija ne vrši automatizovano donošenje odluka i profilisanje.
Transfer podataka o ličnosti van EU
BIRN Srbija ne vrši transfer podataka o ličnosti van teritorije Evropske unije.
Transfer podataka o ličnosti van Srbije
BIRN Srbija koristi server koji se nalazi u Nemačkoj i tamo se prenose podaci – u tom smislu vrši transfer podataka o ličnosti van teritorije Republike Srbije.
Prava građana
Imate sledeća prava u vezi sa obradom vaših podataka o ličnosti:
Potvrda da li obrađujemo vaše podatke o ličnosti;
Pristup vašim podacima o ličnosti;
Ispravku vaših podataka o ličnosti u slučaju greške;
Brisanje vaših podataka o ličnosti;
Prekid obrade vaših podataka o ličnosti;
Odbijanje da se vaši podaci o ličnosti obrađuju;
Prenos podataka o ličnosti kod drugog pružaoca usluge;
U slučaju da se vrši automatizovana obrada podataka o ličnosti i donošenje odluka, pravo na ljudsku intervenciju, izražavanje stava o odluci ili osporavanje odluke.
Prava možete ostvariti kontaktiranjem Balkanske istraživačke mreže – BIRN Srbija na sledeće načine:
Adresa: Kolarčeva 7/V sprat, Beograd,
Email: [email protected],
Tel: +381 11 4030317
Nadležni organ
Nadležni organ za zaštitu podataka o ličnosti je Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije. Organu se možete obratiti na adresi Bulevar kralja Aleksandra 15, 11000 Beograd, Republika Srbija, mejlom na [email protected] ili telefonom na +381 11 3408 900