Odgovarajući na pitanja BIRN-a u vezi sa nedavnim izborom tužilaca, iz Misije OEBS-a u Beogradu, čiji su predstavnici pratili taj postupak, ocenjeno je da u postojećem ustavnom i zakonskom okviru nije moguć napredak.

Preporuke Misije OEBS-a u Srbiji su da se otklone mogućnosti za politički uticaj u postupku imenovanja i tužilaca i sudija. To, kako objašnjavaju, znači da treba se ukloni Ustavom ustanovljena veza koja dovodi do preplitanja izvršnih i zakonodavnih ovlašćenja sa radom Visokog saveta sudstva (VSS) i Državnog veća tužilaca (DVT).

U dva teksta – iz decembra prošle i januara ove godine, BIRN je objavio rezultate istraživanja koja su pokazala da su tužioci birani po političkim, a ne stručnim kriterijumima. Ukazano je da je Vlada Srbije za buduće tužioce Skupštini Srbije predložila kandidate koji na javnom konkursu nisu ocenjeni najboljim ocenama. Pored toga za više od 30 tužilaštava, kandidati nisu ni predloženi, iako su neki od tih tužilaca na stručnom testu ocenjeni maksimalnim brojem bodova. Objavili smo i delove zapisnika sa sednice DVT-a koji pokazuje da je takvu odluku to Veće donelo na predlog ministra pravde Nikole Selakovića, koji je, ujedno, i član tog DVT-a po službenoj dužnosti.

Na pitanje BIRN-a kako OEBS ocenjuje pomenutu odluku i da li takvo diskreciono odlučivanje ministra i DVT-a povećava rizik na korupciju, ta organizacija u pisanom odgovoru navodi da je prisustvo članova u DVT-u koji nisu tužioci, samo po sebi neprihvatljivo i da takav sastav izaziva zabrinutost.

„Od ključnog značaja je da pretežna većina članova DVT-a budu izabrani iz redova tužilaca od strane svojih kolega. Isključivanje Narodne skupštine iz postupka izbora članova DVT-a, tužioci koje biraju njihove kolege u većinskom sastavu DVT-a i ukidanje članstva po službenoj dužnosti za predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti (što je sada slučaj, prim aut.), predstavljaju neke od mera kojima bi se značajno popravilo postojeće stanje”, stoji u dopisu OEBS-a.

U vezi sa činjenicom da tužioci za 30 tužilaštava nisu izabrani, kao i da DVT sa njima i dalje obavlja dodatne razgovore i pored toga što je Konačna rang-lista kandidata sačinjena još u novembru prošle godine, u OEBS-u kažu da ne znaju razloge zbog čega ti tužioci nisu izabrani, jer u javnosti nije bilo objašnjenja. “Smatramo, međutim, da sve odluke DVT, naročito odluke o postavljenju i razrešenju moraju biti obrazložene i dostupne javnosti. Obrazloženje odluke mora sadržati pravni osnov za donetu odluku”, kažu u OEBS-u.

Ustavom Republike Srbije proklamovana je samostalnost tužilaštva. Stoga, odredbe Ustava koje se odnose na Državno veće tužilaca moraju da mu omoguće da ispuni ovaj zahtev. U skladu sa postojećim Ustavom, međutim, ne samo da Narodna skupština ima svog predstavnika u Veću i potvrđuje izbor njegovih članova, već glasanjem odlučuje o imenovanju tužilaca.

Ustavom uspostavljena veza, kojom se prepliću izvršna i zakonodavna ovlašćenja sa radom DVT-a, stvara mogućnost političkog uticaja, što predstavlja prepreku za jako i samostalno tužilaštvo, pa Misija OEBS-a u Srbiji preporučuje uklanjanje te veze kako bi Ustav postao usklađeniji sa međunarodnim standardima i normama i učvrstio princip podele vlasti.

OEBS na kraju ocenjuje i da važeći Zakon o tužilaštvu nije dovoljno precizan u ključnom delu – onom koji se odnosi na maksimalan broj kandidata koji DVT može predložiti Vladi, kao i u onom u koje se ne navodi da DVT treba da predloži samo najbolje kandidate Vladi na razmatranje. To, u suštini, obesmišljava napore usmerene ka tome da se postupak izbora zasniva na postignutim rezultatima”, zaključuje OEBS.