Otvori bočnu navigaciju

Granice ljudskih prava se testiraju na novinarima – izveštaj sa debate Uticaj novih tehnologija, veštačke inteligencije i tehnologije nadzora na slobodu izražavanja i medija

Netransparentan i nekontrolisani nadzor omogućava zadiranje u privatnost građana i menja prakse rada novinara s izvorima, glavni je zaključak današnje diskusije „Uticaj novih tehnologija, veštačke inteligencije i tehnologije nadzora na slobodu izražavanja i medija“ koju je BIRN organizovao u saradnji sa OEBS-om.

Događaj su otvorili Nj.E Jan Braathu, šef Misije OEBS-a u Srbiji i Slavica Trifunović, pomoćnica ministra u Ministarstvu kulture i informisanja Republike Srbije. Ona je u uvodnom obraćanju napomenula da je ovo ministarstvo u potpunosti posvećeno implementaciji nove Medijske strategije koja prepoznaje pitanje zaštite novinarskih izvora kao i da je ovo ministarstvo preduzelo brojne korake na polju medijske pismenosti.

Ambasador OEBS-a je podvukao da problem nadzora i njihovog uticaja na medijske slobode, nije samo pitanje srpske Vlade, već i vlada evropskih zemalja. Oni koji kontrolišu informacije, kontrolišu budućnost. Tehnologije nadzora koje dolaze iz globalnih online korporacija sada imaju presudan uticaj na novinarsko izveštavanje, zaštitu izvora, pa tako i publiku, rekao je Braathu.

Bojana Kostić, autorka izveštaja „Nekontrolisani nadzor, nekontrolisane posledice: kratak pregled uticaja na slobodu izražavanja i medijske slobode“ navela je da građani zapravo nemaju slobodu izbora – ukoliko želite da nađete posao, morate preko platformi društvenih mreža, ukoliko hoćete da se informišete, takođe koristite mreže, itd. Demokratsko društvo nalazi se pod pritiskom dve sile, s jedne strane raste moć kompanija, a s druge raste moć države. Nadzor je u korenu uticaja i jednih i drugih.

Isto tako, nadzor ima uticaj na svakodnevni rad novinara, a posebno na ostvarivanje prava zaštite izvora, što je možda i najbitnija tekovina medijskih sloboda, podvukla je Tanja Maksić, autorka istraživanja „Nekontrolisani nadzor, novi vid pritiska“.

Rade Đurić, pravnik NUNS-a podsetio je učesnike da je prošle godine civilno društvo zaustavilo donošenje Zakona o MUP-u kojim bi se legitimisao biometrijski nadzor. Uvod biometrijskog nadzora ugrozio bi postojeće slobode i građana I novinara.

Konferencija i izveštaj su deo šireg BIRN-ovog programa koji je usmerene na digitalna prava i medijske slobode.

Konferencija se organizuje u okviru projekta Akcija za digitalna prava – unapređenje slobodnog protoka informacija i integriteta medija koji partnerski sprovode BIRN Srbija i SHARE Fondacija, uz finansijsku podršku Balkanskog fonda za demokratiju i MATRA programa.