Otvori bočnu navigaciju

Štitim, ne krijem – edukativna kampanja o zaštiti privatnosti na Internetu

U sledeća dva meseca BIRN Srbija i SHARE Fondacija naučiće vas kako da prepoznate rizike i zaštitite vašu privatnost u svakodnevnim situacijama na netu.

Od ponedeljka, 26.jula, kroz odgovore na naša pitanja na društvenim mrežama, dva puta nedeljno moći ćete da saznate kako vaši podaci na internetu mogu biti zloupotrebljeni, ali i da naučite kako da u tim situacijama postupite i zaštitite se.

Sva pitanja nastala su na osnovu realnih situacija, zabeleženih u bazama povreda privatnosti na internetu  i bazi povreda digitalnih prava.

Tačni odgovori na postavljena pitanja čekaće vas na našoj  stranici, dovoljno je da kliknete ponuđeni link uz pitanje. Po završetku kampanje organizovaćemo kviz – zato nas pratite, spremite se da proverite svoje znanje i učestvujte u nagradnoj igri – čekaju vas vredne nagrade.

Svaki podatak koji se odnosi na konkretnu osobu, jeste podatak o ličnosti. Ime, prezime, broj telefona, e-mail adresa, JMBG, broj pasoša/lične karte, broj računa u banci tipični su primeri podataka o ličnosti.

Pored naših ličnih, na internetu se, takođe, nalazi puno drugih podataka o nama, recimo IP adrese sa kojih pristupamo internetu, naših nalozi za elektronsku poštu i društvene mreže, istorije aktivnosti sa takvih naloga (šerovi, lajkovi, klikovi), istorije pretrage interneta i slično.

I ovi digitalni podaci koje smo ostavili na internetu, suštinski jesu podaci o ličnosti jer omogućavaju da nas posredno ili neposredno identifikuju.

Naši privatni i poslovni životi su postali nezamislivi bez informacionih tehnologija. I, zapravo, pred nama je jedan proces učenja kako da zaštitimo svoje podatke, a od razvoja tehnologije uzmemo pozitivne strane izbegavajući narušavanje privatnosti koliko je to moguće.

Ukoliko vas nešto o ovoj temi posebno zanima ili želite da saznate više – pišite nam na: [email protected].

Kampanja se realizuje u okviru projekta Akcija za digitalna prava – unapređenje slobodnog protoka informacija i integriteta medija koji partnerski sprovode BIRN Srbija i SHARE Fondacija, uz finansijsku podršku Balkanskog fonda za demokratiju i MATRA programa.

Kad putujem ostavljam na mrežama svoju lokaciju:

Iako volimo da na mrežama delimo svoje nezaboravne momente, treba da budemo svesni količine podataka o sebi koje sejemo i kome sve dajemo pristup tim informacijama. Zašto bi svi (dakle javni internet) morali da znaju da ste otišli na letovanje, gde se tačno kupate ili jedete? Ako već želite da na Instagramu/Facebook-u piše lokacija fotografije, pokušajte da ograničite pristup takvom sadržaju ili celom vašem nalogu samo određenom krugu ljudi.

 

Želim da onlajn rezervišem smeštaj za letovanje i potrebno je da uradim upload skeniranog pasoša:

Aploud ličnih dokumenata (pasoš, lična karta) prilikom obavljanja različitih aktivnosti, kao recimo prilikom onlajn rezervacije smeštaja, može dovesti do niza rizika. Osim što ne možete da znate kakve su mere zaštite primenjene u nekom smeštaju, a često ni ko ima pristup podacima sa vašeg dokumenta, postoji rizik da se lični dokument zloupotrebi za falsifikovanje, da podaci dospeju u ruke malicioznih aktera i tome slično. Budite posebno obazrivi na kojim sajtovima aploudujete skenirana lična dokumenta i generalno nemojte to da radite.

 

Kačim na mreže fotografije sa letovanja i ne razmišljam previše o njihovom sadržaj:

Selfiji, hrana, piće, novi kupaći kostim, deca – sve su to stvari koje nas čine srećnim i imamo potrebu da ih podelimo sa drugima, najčešće i najjednostavnije to radimo posredstvom društvenih mreža. Međutim, nikada ne znate ko se sve nalazi na internetu, ne zaboravite da je to javni prostor, i kakve namere ima. Postavite sebi pitanje da li će jednoga dana vaša fotografija sa letovanja ili iz izlaska biti upotrebljena protiv vas zato što joj je svako na internetu imao pristup.

 

U kafiću imaju otvorenu wi-fi mrežu, povezaću se na nju:

Navikli smo da budemo konstantno onlajn i pristup internetu se pretvorio u jednu od naših glavnih potreba. Otvorene bežične (wi-fi) mreže, dakle one koje nisu zaštićene lozinkom, predstavljaju rizik po vas jer iza njih mogu stajati maliciozni akteri sa namerom da presreću vaš internet saobraćaj, kao i kompromituju bezbednost vaših podataka i uređaja. Izbegavajte povezivanje na otvorene i javne bežične mreže, a ako ste prinuđeni da se povežete, recimo u hitnim slučajevima, koristite pouzdan VPN kako biste zaštitili vaš internet saobraćaj.

 

Dobijam na mejl ponudu da letujem za 35 evra, samo treba da unesem podatke sa bankovne kartice na link koji su mi poslali “radi verifikacije identiteta i provere validnosti kartice: 

Ponude koje dobijate na mejl ili putem poruka a zvuče previše dobro da bi bile istinite – gotovo sigurno predstavljaju prevaru. Ako rezervišete smeštaj ili prevoz onlajn, dobro vodite računa na kom sajtu ostavljate svoje podatke, a naročito finansijske informacije kao što su podaci sa platnih kartica. Proverite da li je u pitanju zvanični sajt avio kompanije ili hotela, kao i da li je reč o pouzdanoj platformi za rezervaciju smeštaja (npr. Booking.com ili Airbnb). Fišing (phishing) prevare su naročito česte i mogu prouzrokovati veliku finansijsku štetu žrtvama, kao i komplikacije zbog promene platnih kartica i tome slično.

 

Volim da koristim fitness aplikacije, broje korake i potrošene kalorije, preporučuju dnevne fizičke aktivnosti, itd. Ali me brine što prikupljaju veliki broj ličnih podataka:

Život bez mobilnog telefona u današnjem okruženju je nezamisliv. Aplikacije, slike, kontakti, prepiske i drugi osetljivi podaci čuvaju se na uređaju koji uglavnom staje u džep i “poznaje” nas bolje nego mnogi ljudi kojima smo okruženi. Ekonomija podataka dovodi do toga da smo zarad koristi od tehnologije trampili deo privatnosti, što naravno ne znači da treba da isprobamo svaku aplikaciju koja postoji i dajemo joj podatke o našim aktivnostima. Pre nego što instalirate aplikaciju, proverite na Google i Apple prodavnicama kakve su joj recenzije, da li ima politiku privatnosti, kao i šta sve skuplja od podataka – probajte da pronađete najmanje intruzivnu.

 

Dok gledam raspored treninga na sajtu teretane, naletim na svoju fotku. Smeta mi što nisu tražili moj pristanak:

Život u kome smo konstantno onlajn nas je navikao da na razne načine sejemo podatke o sebi: fotografije, lokaciju, navike, omiljenu hranu, mesta za izlaske, itd. Ako nas neko fotografiše, neophodno je da traži naš pristanak za fotografisanje i objavljivanje, naročito ako će fotografija biti javno istaknuta i povezana sa našim imenom i drugim podacima. Iako je kod javnih ličnosti pravo na privatnost u značajnoj meri suženo u odnosu na privatna lica, nikada ne sme biti u potpunosti zanemareno.

 

Za patike koje želim da kupim kompanija nudi odličan popust ako im ostavim lične podatke (imejl adresu, broj telefona, adresu…):

Podaci o ličnosti predstavljaju značajan resurs koji je ključan u eri digitalne ekonomije. Čak i prodavnice koje prodaju opipljive stvari, poput obuće ili odeće, imaju interes da prikupljaju podatke kupaca da bi ih dodatno zainteresovali za proizvode i pogodnosti. U svakom slučaju, treba biti svestan da je neophodno da u takvim situacijama prodavci smeju da traže od vas samo minimum podataka u odnosu na svrhu obrade umesto da gomilaju prekomerne podatke o vama.

 

Redovno kupujem preko društvenih mreža i ostavljam lične podatke (adresa, broj telefona, datum rođenja). Da li mogu da se zloupotrebe:

Na društvenim mrežama svako sa malo znanja i tehničkih mogućnosti može da otvori nalog i nudi različite proizvode. Međutim, treba biti naročito obazriv i voditi računa ko stoji iza navedenih stranica i da li to može da se potvrdi, da li postoji zvanični sajt ili drugi onlajn izvor putem koga je moguće kupiti proizvode od istog trgovca, kao i da li postoje korisničke recenzije prodavca. Ne možete biti sigurni da li će nepoznat nalog na društvenim mrežama da prodaje ili ustupa trećim licima vaše podatke, ili ih upotrebi u neke druge svrhe.

 

Stižu mi naručene knjige, ali kurirska služba traži da pošaljem skeniranu ličnu kartu:

U situaciji kada vam neko traži skeniran lični dokument (pasoš, lična karta) za usluge gde nije potrebno da dokazujete identitet probajte da potražite drugog pružaoca usluge jer se vaš dokument može izložiti nizu rizika. Ne možete da znate kakve su mere zaštite primenjene, ko zapravo ima pristup skeniranim dokumentima. Postoji i rizik da se lični dokument zloupotrebi za falsifikovanje, da podaci dospeju u ruke malicioznih aktera, da postanete žrtva krađe identiteta i tome slično. Generalno treba izbegavati da se lična dokumenta u digitalnoj formi aplouduju na internet.

 

Nailazim na onlajn stranicu sa proizvodima koji me zanimaju, ali traži da prihvatim kolačiće (cookies):

Kolačići (cookies) i trekeri (trackers) predstavljaju vodeće tehnologije za praćenje ponašanja korisnika onlajn usluga kojima se prikuplja ogroman broj podataka. Imajući u vidu da brojni sajtovi sadrže ogroman broj marketinških i analitičkih kolačića, korisnici moraju da budu obavešteni o tome i mora im na jednostavan način biti omogućeno da ne prihvate kolačiće. Ako sajt pokušava da vas na prevaru navede da kliknete “Prihvatam”, pokušajte da obavite šta ste planirali na drugom mestu.

 

Upisujete dete u srednju školu i ispostavlja se da su lični podaci osnovaca procureli, pitate se:

Povrede podataka o ličnosti, naročito kada podaci procure na internet, mogu izazvati velike probleme – pojedini podaci se praktično nikada ne mogu u potpunosti ukloniti sa interneta, a sa druge strane ih dok su javno dostupuni mogu preuzeti i dalje distribuirati nepoznate osobe. Curenja podataka, kao i druge povrede podataka o ličnosti koje mogu nastati, treba što pre prijaviti Povereniku (na adresu [email protected]) i upozoriti entitet kod koga se desio propust kako bi se eventualna šteta na vreme sanirala ili makar ublažila.

 

Skidate dokumenta sa zvanične stranice naučne institucije da prijavite dete na neki od programa i vidite da vam traže niz ličnih podataka, kako o detetu tako i o vašoj porodici:

Kada se prijavljujete za posao ili na studije, mogu se desiti situacije da vam institucija traži nerelevantne podatke o ličnosti, često i vrlo intimne, i to ne samo vaše već i vaših članova porodice ili drugih bliskih osoba poput partnera, što predstavlja znak za uzbunu. Uvek je neophodno proveriti da li je na zvaničnom sajtu institucije ili organizacije objavljeno obaveštenje o obradi podataka u kontesktu zapošljavanja ili upisa studija i da li je u njemu jasno, transparentno i precizno navedeno sve što se odnosi na obradu vaših podataka o ličnosti. Ako ne možete da razumete zašto vam se baš ti podaci traže, trebalo bi da zatražite objašnjenje.

 

Ukoliko sumnjate da su vaši podaci zloupotrebljeni potrebno je da se obratite Kancelariji Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

 

Stavovi izneti u kampanji isključiva su odgovornosti BIRN Srbije i SHARE Fondacije i ne odražavaju nužno stavove donatora, Balkanskog fonda za demokratiju i MATRA programa.