Advokati Dijane Hrkalović podneli su zahtev za izuzeće Milenka Mandića, zamenika tužioca koji postupa u predmetu koji se vodi protiv bivše državne sekretarke MUP-a, jer je tužilac odlučio da ponovo sasluša već saslušane svedoke kako bi u pritvoru zadržao Hrkalovićevu, kaže za BIRN njen branilac Sead Spahović. Osim Dijane Hrkalović, u ovom postupku istraga se vodi i protiv Dejana Milenkovića, bivšeg načenika Službe za specijalne istražne metode UKP-a i Milorada Šušnjića, bivšeg načelnika novosadske policije, 

„U ovom postupku odgovaraju troje, Hrkalovićeva i dva šefa policije – jedan u Novom Sadu i jedan ovde u Beogradu. Svi svedoci su policajci koji su potčinjeni ovoj dvojici, 12 je potčinjenih Šušnjiću, a devet Milenkoviću. Sud drži nju u pritvoru po tački 2, a to je uticaj na svedoke, a ne ovu dvojicu koji su starešine policajcima koji su svedoci u postupku i koji mogu na njih da utiču. I sada tužilac hoće ponovo da saslušava sve svedoke koje je već saslušao da bi nju držao u pritvoru”, kaže Spahović objašnjavajući razloge za izuzeće.

On navodi da sud Dijanu Hrkalović drži u pritvoru zbog opasnosti da bi mogla da utiče na svedoke, “što je perverzija, jer ova druga dvojica svaki dan rade sa tim svedocima i, ako neko može da utiče na njih, to su Šušnjić i Milenković, a ne Dijana“, dodaje Spahović.   

U Zahtevu za izuzeće koji je danas podnet Tužilaštvu za organizovani kriminal u Beogradu, u koji je BIRN imao uvid, navodi se da je u predlogu za određivanje pritvora okrivljenoj Dijani Hrkalović, protiv koje se vodi postupak zbog krivičnog dela trgovine uticajem, postupajući tužilac naveo imena devet svedoka (naknadno je utvrđeno da je jedan svedok umro). Od osam svedoka koji su saslušani, nijedan ne poznaje Dijanu Hrkalović niti je bio u bilo kakvom  kontaktu sa njom, niti se izjašnjavao o njenom delu, niti ga je tužilac pitao bilo šta o Dijani Hrkalović.

Svi svedoci su aktivni policijski službenici i govorili su samo o tehničkim radnjama koje je od njih zahtevao drugookrivljeni Dejan Milenković Bagzi, navodi se u zahtevu.

„Prema tome, postupajući tužilac je znao, jer je imao njihove izjave date u svojstvu građana, da nijedan od ovih svedoka ne treba da govori o Dijani Hrkalović. Dakle, jasno je da tužilac fingira postojanje uslova za tačku 2, što sud nekritički prihvata“, konstatuju advokati u zahtevu.

Oni dodaju da je pet dana pre isteka roka za određivanje pritvora, u trenutku dok je trajalo ispitivanje svedoka iz rešenja o određivanju pritvora, tužilac tražio produženje pritvora zbog ispitivanja novih 12 svedoka koji takođe nemaju nikakve veze sa Dijanom Hrkalović, niti ona na njih može da utiče. 

„Jasno je da tužilac veštački simuluje okolnosti iz tačke 2. stav 1. člana 211. Zakonika o krivičnom postupku, iako zna da svedoci nemaju veze sa Dijanom Hrkalović. On samo želi da je drži u pritvoru, a tu ideju nikako nije mogao sam da smisli na osnovu dokaza prikupljenih u istrazi“.

Advokati navode u zahtevu da vrhunac nastaje u trenutku kada tužilac shvata da je lista svedoka koju je odredio sud iscrpljena i da bi po primeni zakona trebalo ukinuti pritvor okrivljenoj Dijani Hrkalović. 

„Tada tužilac, u svojoj nepristrasnosti, dolazi na ideju da ponovo saslušava svedoke koje je već saslušao, a da pri tom, paralelno, saslušava i jedan broj novih svedoka, koji se ne spominju u rešenju o određivanju niti o produženju pritvora. Ovo izigravanje zakona (fraus legis) tipično je za postupke u kojima izvršnoj vlasti zakon smeta da ostvari nelegalne ciljeve“.

Takođe, na nedostatak nepristranosti ukazuje i detalj sa saslušanja okrivljene Dijane Hrkalović, navodi se u zahtevu.

„Ona je tražila da joj zamenik Tužilaštva za organizovani kriminal objasni da li joj se stavlja na teret zakonito ili nezakonito prisluškivanje Darka Eleza. Na to tužilac nije mogao da odgovori, odnosno izbegao je da je upozna sa delom koje joj se stavlja na teret i u čemu je protivpravnost tog dela. Ovo je važno s obzirom da ne postoji Naredba o sprovođenju istrage iz koje bi okrivljena mogla da sazna šta joj se stavlja na teret“.

Branioci zaključuju da sve navedene okolnosti govore u prilog tome da tužilac ne postupa nepristrasno i dodaju da su zahtev za izuzeće proširili i na na starešinu tužilaštva – Tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića, „jer je on nosilac funkcije krivičnog gonjenja, on odlučuje i on, evidentno, podržava ovo pristrasno pogodovanje jednoj frakciji u unutarpartijskom sukobu vladajuće stranke“. 

„Iz tog razloga, bilo bi apsolutno neprirodno da Tužilac za organizovani kriminal odlučuje o izuzeću postupajućeg zamenika, jer pristrasnost zamenika nije autonomna. Zbog imanentne nadređenosti tužioca prema zameniku jasno je da se zamenik ne bi smeo ovako ponašati da nema podršku starešine. Ovde se čini napor da se okrivljena zadrži u pritvoru po svaku cenu bez ikakvog obzira prema ustavnim i zakonskim odredbama“, zaključuju branioci Dijane Hrkalović u zahtevu za izuzeće. 

„Odbrana čvrsto veruje da je proces koji se u ovom trenutku vodi protiv Dijane Hrklalović par exelans politički motivisan, pre svega jednim unutarpartijskim događajem, u kom je okrivljena mera za potkusiravanje u sukobu u okvirima vladajuće stranke. Zbog toga, odbrana nema poverenja u nepristrasnost Zagorke Dolovac, koja je eminentno političko rešenje i koja nema kapacitet samostalnog javnog tužioca, što je notorna stvar, pa je ne treba dokazivati“.

Zato, na kraju, odbrana zahteva da Državno veće tužilaca pribavi mišljenje kolegijuma o ovom zahtevu za izuzeće, a zatim izuzme Zagorku Dolovac u ovom predmetu i odredi drugog, nepristrasnog zamenika Republičkog javnog tužioca koji treba da odluči o zahtevu za izuzeće Tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića i postupajućSeg zamenika tužioca za organizovani kriminal Milenka Mandića.