Novi Sad će biti jedna od tri Evropske prestonice kulture u 2021. godini ali neki pripadnici nezavisne kulturne scene žale se da su u velikoj meri isključeni iz planiranja tog projekta.

Novi Sad je izaban za ovu počast 2016. godine, zajedno sa rumunskim Temišvarom i grčkom Elefsinom.

Sledeće, 2017. godine, panel nezavisnih stručnjaka koji je imenovala Evropska unija objavio je izveštaj u kom izražava zabrinutost zbog umetničkog pravca u kom ide novosadski projekat i izostanka učešća nezavisne kulturne scene.

Jedan kasniji izveštaj, objavljen u junu 2019. godine, kaže da je grad ostvario napredak koji „obećava“, navodi da postoji snažna politička podrška za projekat i hvali „aktivnosti na izgradnji kapaciteta lokalnih javnih kulturnih institucija i NVO-a“.

Međutim, izveštaj takođe potvrđuje zabrinutost koja postoji na nezavisnoj kulturnoj sceni.

Učešće umetnika opisano je kao „i dalje nedovoljno vidljivo“. Navodi se i da su procedure za uključivanje lokalnih aktera „možda previše stroge da bi privukle pojedine umetnike“.

„Uloga nezavisnog sektora u Evropskoj prestonici kulture još se ne vidi u potpunosti u sadašnjem nacrtu programa“, navodi se u izveštaju.

Izveštaj je citirao nadležne koji navode da su sve grupe imale jednaku šansu da učestvuju u projektu i da se „potencijalni partneri tretiraju jednako“.

Navodi se i da je Fondacija Novi Sad 2021 posvetila 2019. godinu „uključivanju nezavisnog sektora u projekat Novi Sad 2021“.

Ali nakon što je pola godine prošlo, neki nezavisni umetnici i aktivisti i dalje su nezadovoljni.

Pitani za mišljenje tek nakon odlučivanja

„Vrata su nam zatvorena“, kaže Branka Ćurčić, suosnivačica Grupe za konceptualnu politiku, nevladine organizacije koja se bavi stambenim i drugim lokalnim pitanjima.

Njena organizacija uputila je dva otvorena pisma panelu nezavisnih stručnjaka  prošle godine u kojima opisuje „kolaps institucionalne saradnje vlade i građanskog društva“.

„Ne mislim da postoji vidljivo ohrabrenje i podrška nezavisnoj kulturnoj sceni“, rekla je Ćurčić.

Fondacija i gradske vlasti nisu zvanično odgovorile na naša pitanja. Evropska komisija i panel nezavisnih stručnjaka uputili su novinara BIRN-a na poslednji izveštaj o monitoringu.

U saopštenju na sajtu Fondacije, šef sektora za razvoj programa Novi Sad 2021 Vuk Radulović kaže da poslednji izveštaj o monitoringu „vrlo pozitivno ocenjuje uključivanje različitih aktera, predstavnika kulturne scene“.

Lokalni turistički vodič Radivoj Novakov izjavio je za BIRN da je inicijativa stvorila „novu pozitivnu sliku grada“, privukla više turista, poboljšala privredu i kulturnu ponudu i stvorila „osećanje da smo… deo evropske civilizacije“.

Ali Zoran Pantelić, suosnivač lokalne umetničke i aktivističke grupe kuda.org, kaže da je Fondacija konsultovala nezavisnu scenu tek nakon što je odlučeno o setu projekata.

Nezavisni umetnici i aktivisti imali su prilike da izraze mišljenje o nekim detaljima, ali ne o sveukupnoj strategiji, rekao je on.

„Nama su se obratili dosta kasnije, nakon što je sav posao obavljen“, kaže Pantelić.

Pročitajte:

Kako su firme povezane sa direktorom Fondacije Novi Sad 2021. dobijale unosne poslove tokom2017. godine
O rekonstrukciji Kineske četvrti, umetničkog kvarta koji vodi Fondacija 2021

„Privatni projekat“

Tadija Janičić, lokalni umetnik čija su dela izlagana širom sveta, požalio se BIRN-u da Fondacija još nije organizovala „ozbiljnu“ izložbu lokalnih umetnika. On je uticaj projekta na Novi Sad opisao kao „čisto kozmetički“.

Janičićev kolega, umetnik Petar Mirković, rekao je za BIRN: „Veoma su hermetički, veoma netransparentni. Uvek su govorili ’okej, hajde da radimo zajedno, mi smo otvoreni’, ali nisu. Samo se prave da jesu“.

„Niko nije pozvan da učestvuje u 2021“, rekao je. „To je privatni projekat“.

Janičić se slaže, navodeći da je Fondacija „jedva razgovarala“ sa njim tokom planiranja projekata.

Janičić i Mirković rade u „Kineskoj četvrti“, delu grada oko kog se spore zvaničnici i nezavisna scena.

Fondacija je preuzela zadatak da obnovi bivšu fabričku četvrt. U okviru tog projekta grad je iselio umetnike i zanatlije koji su tu živeli. Mirković kaže da su on i Janičić odbili da odu i da i dalje rade u toj četvrti.

„Borba za svoje“

Slobodan Jović, predsednik Društva arhitekata Novog Sada koje sarađuje sa Fondacijom Novi Sad 2021, kaže da je proteklih godina postignut napredak.

Komunikacija je sada „moguća i postoji. Prethodno je nije bilo“, rekao je on.

Jović je rekao da su nadležni na projektu shvatili da im je „potreban kapacitet ljudi sa nezavisne scene da bi završili posao“.

Pantelić takođe priznaje da je bilo nekakvog napretka; kaže da je kuda.org radila sa gradom na razvijanju šest različitih aspekata kulture i da lokalne vlasti planiraju da raspišu javne pozive za finansiranje svake od tih kategorija, dok je do sada postojao samo jedan godišnji poziv za finansiranje kulture.

Ipak, to nije dovoljno, rekao je on za BIRN.

Novi Sad 2021 preti da bude propuštena prilika, upozorio je Pantelić, navodeći da Fondacija ima „lošu metodologiju“ i ne razume lokalnu kulturnu scenu.

„Moramo da se borimo za svoje“, rekao je. „A nažalost sve te prilike, koje potiču iz agende Evropske prestonice kulture, će nas potpuno zaobići“.