Portal Gradske info, u vlasništvu Ognjane Starović, starije sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, samo tokom prošle godine je dobio oko dva i po miliona dinara od Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu.

Novac je ovom mediju dodeljen na dve javne nabavke za usluge informisanja. Na obe nabavke je firma Ognjane Starović bila jedini ponuđač. 

„Ovo je zaista frapantan slučaj nameštanja javne nabavke iz nekoliko razloga. […] Da je nabavka nameštena veoma se lako može zaključiti po vrlo detaljnom opisu uslova koje je svaki potencijalni ponuđač morao da zadovolji“, kaže Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbije, koji je analizirao tendersku dokumentaciju.

Sekretarijat je tražio kompaniju koja će informisati građane o aktivnostima ove institucije, promovisati EU integracije i regionalnu saradnju i vrlo detaljno popisao uslove koje ponuđači moraju da ispune, potpuno nepotrebne za uslugu koja je tražena.

Tako je, na primer, jedan od uslova bio da firma mora da ima na raspolaganju pet dronova koji moraju da budu teži od 595 grama i ne smeju da lete brže od 15 metara u sekundi. 

„S druge strane, ponuđač je mogla da bude firma koja nema ni jednog kamermana, fotografa ili osobu koja je vična upravljanjem dronovima, firma koja nije nikada snimila promotivni video“, navodi Nenadić.

Ni Ognjana Starović, ni Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu nisu odgovorili na pitanja BIRN-a o javnim nabavkama koje su dodeljivane firmi Gradske info.

Ukupno tokom poslednjih šest godina, od kada Nemanja Starović napreduje kroz rangove naprednjaka, preduzeća i organizacije njegove sestre Ognjane, koja je takođe javni funkcioner, dobile su gotovo 26 miliona dinara na javnim konkursima i nabavkama lokalnih, pokrajinskih i republičkih institucija, mahom za medijske usluge, pokazuje istraživanje BIRN-a.

Portal Gradske info, koji je ukupno dobio najviše novca, pored servisnih vesti iz Novog Sada i Vojvodine, objavljuje i prorežimske tekstove. 

Nemanja Starović takođe nije odgovorio na pitanja BIRN-a o poslovanjima svoje sestre sa državnim i lokalnim ustanovama i institucijama.

Kako se novac iz budžeta slivao ministrovoj sestri?

Ognjana Starović, prema podacima Agencije za privredne registre, tokom svoje karijere bila je zastupnica tri udruženja, preduzetnica i konačno vlasnica firme Gradske info.

Preko svakog od ovih pet pravnih lica dobijala je novac iz budžeta od 2020. do danas.

Njena preduzetnička agencija, a zatim firma Gradske info, dobila je ukupno 8.7 miliona dinara na šest javnih nabavki Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu i jednoj nabavci PIO fonda od 2021. godine do danas. Uvek je bila jedini ponuđač.

Sve usluge su plaćane 100 odsto avansno, odnosno unapred, kako se navodi u odlukama o ugovorima.

Iako su i prethodnih godina nabavke sekretarijata na kojima je Starović dobijala poslove bili jednoobrazni – novac bi uglavnom dobila na dve nabavke sa identičnim zahtevima i uslovima – uslovi prošlogodišnjih javnih nabavki za stručnjake koji se bore protiv korupcije bili su alarmantni.

Za proizvodnju 10 promo videa u trajanju od 10 do 50 minuta, 10 vesti i 10 postova na društvenim mrežama, sekretarijat je tražio da ponuđač mora da, osim dronova težih od 595 grama, ima između ostalog: sedam kamera teških između 1600 i 1680 grama i pet fotoaparata težih od 650 g (sa baterijom). 

Pokrajinski sekretarijat nije odgovorio na pitanja BIRN-a – između ostalog, zbog čega je za pomenute javne nabavke bilo potrebno da ponuđač ima tačno određene karakteristike kamera, dronova i baterija, te da li je i kako Sekretarijat utvrdio da dronovi ne mogu da lete brže od 15m/s. 

Ponuđač je takođe morao da se obaveže da video i druge materijale isporuči u roku od 30 minuta na zahtev sekretarijata. 

Sekretarijat je raspisao istovremeno šest identičnih nabavki – dve je dobila Starović, a po dve su dobile i firma Hashtag Digital Media Group, kao i kompanija Vesti sa severa. Vesti sa severa, u vlasništvu Danila Babina, vlasnica je firme Hashtag Digital Media Group. 

Zanimljivo je da su se u junu 2025. godine, u trenutku kada je Sekretarijat dodelio ugovore za ovih šest javnih nabavki, sve tri firme nalazile na istoj adresi u Ulici Svetozara Miletića u Novom Sadu.

Takođe, ove tri firme – izuzev jedne nabavke PIO Fonda iz jula 2023. godine – sve javne nabavke u proteklih nekoliko godina dobijale su isključivo od Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu.

„Ovde nije reč samo o nezakonitom postupanju naručioca, već i o `podeli tržišta` među ponuđačima. Naime, ovih šest nabavki je dobilo ukupno tri firme, koje jedna drugoj nisu konkurisale (svaka se prijavila samo za posao koji je dobila). Nije čudno da su i ponuđene cene bile veoma blizu ukupno procenjenoj vrednosti posla“, kaže Nenadić.

On objašnjava da je „veoma sporno“ što je predmet ovih nabavki publikovanje vesti, jer sekretarijat može da objavljuje oglase, a mediji „mogu, ako su relevantne, prenositi vesti o njihovom radu, u okviru svog redovnog posla“. 

„Ako su predmet usluga neke promotivne aktivnosti pokrajinskog sekretarijata (a ne `vesti`, kako stoji u konkursnoj dokumentaciji), onda bi naručilac trebalo da postavi i relevantne uslove i kriterijume za odabir medija preko koga će ta kampanja biti plasirana – na primer, da ima određeni broj pratilaca na društvenim mrežama, određenu pokrivenost, profil publike i tome slično. 

„Ne samo da pokrajinski sekretarijat to nije učinio, već je zaboravio da postavi kao uslov da ponuđač dokaže da je izdavač nekog medija ili da taj medij ima neke društvene mreže“, kaže Nenadić.

Novac na konkursima dodeljen tek osnovanim organizacijama 

Na javnim konkursima je finansirano 19 projekata Ognjane Starović. Za njih je ukupno, počev od 2020. godine, dobila gotovo 17 miliona dinara. Novac joj je dodeljivalo Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, AP Vojvodina, lokalne samouprave Novog Sada, Sremske Mitrovice, Sremskih Karlovaca, Temerina, Beočina, Pećinaca, Inđije i Rume. 

Podaci iz BIRN-ove baze o javnim konkursima, koja sadrži podatke od 2019. godine, pokazuju da je Starović prvi novac dobila 2020. godine od grada Novog Sada za projekat organizacije Porodica za 5, koju je osnovala početkom te iste godine. Ova organizacija je dobila novac i naredne 2021, kada Starović odlazi iz organizacije. Posle njenog izlaska, ova organizacija više nije dobijala novac na javnim konkursima.

Među organizacijama Ognjane Starović, koje su na konkursima dobijale novac, jeste i Novosadski najbolji, organizacija osnovana i ugašena 2024. godine, koja je za deset meseci postojanja od grada Novog Sada dobila 300.000 dinara na konkursu za projekte iz oblasti kulture. 

Iste godine, Grad Novi Sad na javnom konkursu dodelio i 250.000 dinara organizaciji Nju Ivents koju je Ognjana Starović osnovala – upravo na dan raspisivanja konkursa, 10. oktobra.

Dodeljivanje novca na javnim konkursima organizacijama koje su osnovane neposredno pred raspisivanje poziva i koje nemaju istoriju rada u oblastima za koje dobijaju pare, jedan je od problema u trošenju novca iz budžeta na koje godinama upozoravaju udruženja građana.

Ognjana Starović nije odgovorila na pitanja BIRN-a o projektima za čije sprovođenje je dobijala novac. Grad Novi Sad nije odgovorio na pitanja o tome na osnovu čega su tek osnovanim organizacijama Ognjane Starović, bez ikakvih referenci, dodeljivali novac na javnim konkursima.

Ko su Ognjana i Nemanja Starović?

Ognjana Starović od 2008. godine radi u JKP Novosadska toplana. Tokom 2017, bila je zamenica predsednika novosadske mesne zajednice Slana bara.

Podaci iz registra javnih funkcionera Agencije za sprečavanje korupcije pokazuju da njena karijera napreduje od 2021, kad njen mlađi brat Nemanja Starović prelazi iz pokrajinskih u republičke državne organe i postaje državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova. 

Nekoliko meseci pre nego što će joj brat postati državni sekretar, Ognjana Starović postaje članica nadzornog odbora Novosadskog dečijeg kulturnog centra, a zatim istovremeno sa dolaskom njenog brata u ministarstvo, postaje članica nadzornog odbora JP Emisiona tehnika i veze.

U maju 2024. Nemanja Starović postaje ministar za rad, zapošljavanje i boračka pitanja, u junu postaje član upravnog odbora Fondacije „Za srpski narod i državu“ koju je osnovala Srpska napredna stranka, a oko pola godine kasnije njegova sestra postaje koordinator funkcije transporta u državnoj firmi Transnafta iz Pančeva.

Iako je direktorka i vlasnica firme Gradske info, na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije ne piše da po ovom osnovu Ognjana Starović ima bilo kakve prihode. Tokom 2023. i 2024. godine, ova firma je ostvarila neto dobit od ukupno 15,7 miliona dinara, odnosno, skoro 134 hiljade evra.

Inače, na sajtu gradskeinfo.rs poslednji objavljeni video snimak u odeljku „Video” objavljen je u julu 2024. godine, dok u četvrtak, 29. januara 2026, na sajtu nije radila stranica na kojoj je objavljen impresum ovog medija. Prema jednom ranije sačuvanom snimku ove stranice, u junu 2025. godine, Ognjana Starović bila je i jedina osoba koja se pojavljivala u ovom impresumu, i to kao – glavna i odgovorna urednica ovog medija.

Ognjana  Starović je i u upravnom odboru fondacija Svetozar Miletić, koju je 2019. osnovao njen brat zajedno sa Predragom Rajićem, danas državnim sekretarom u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Ova fondacija je na osam javnih konkursa od 2021. do 2024. godine dobila 3.2 miliona dinara od ministarstva kulture, pokrajinskog sekretarijata za kulturu i Grada Novog Sada.

Ona i njen brat su i saradnici Centra za društvenu stabilnost, novosadske pro-režimske organizacije koja je široj javnosti postala poznata kada su, u jeku studentskih i građanskih protesta, na televizijama B92 i Prva emitovani filmovi ovog centra u kojima se nezavisni mediji i organizacije, među kojima su i BIRN, KRIK i Crta targetirani kao destabilizatori države. 

Za potrebe filma ovog Centra tada su intervjue dali najviši državni zvaničnici, poput bivšeg premijera Miloša Vučevića, predsednice skupštine Ane Brnabić i ministra finansija Siniše Malog.

Ognjana Starović bila je među okupljenim pristalicama SNS-a u julu 2025. godine ispred kuće Miloša Vučevića. 

Starović je tada sa poznatim režimskim kadrovima pružala podršku predsedniku SNS-a, jer su ulicu u kojoj se nalazi njegov stan blokirali studenti i građani u znak protesta zbog odluke Predsednika Srbije Aleksandra Vučića da pomiluje osumnjičene za napad na studentkinju u Novom Sadu.

Napad se dogodio u noći između 27. i 28. januara 2025, kada su četvorica napadača sa bejzbol palicama istrčala iz prostorija SNS-a u Novom Sadu i napala studente koji su lepili nalepnice podrške studentskim protestima. Napadači su tada studentkinji polomili vilicu. Dan posle napada, Vučević je podneo ostavku, ali je nastavio da obavlja funkciju premijera još gotovo tri meseca.

Javne nabavke za podobne

Gradska info i Ognjana Starović nisu izuzetak kada je u pitanju dodeljivanje poslova na tenderima za medijske usluge.

Najveći deo novca države i privatnih kompanija odlazi medijima bliskim režimu Srpske napredne stranke koji sistematski krše Kodeks novinara Srbije, navodi se u izveštaju BIRN-a „Analiza praksi oglašavanja u medijima: Tokovi novca, nedostatak kriterijuma i (ne)poštovanje etičkih normi“.

List Alo, sa zabeležena 2.004 prekršaja Kodeksa, istovremeno je naplatio preko 416 strana oglasa, dok je Informer sa 1.456 prekršaja inkasirao više od 308 strana.

Sledi Kurir sa 1.318 prekršaja i 311,64 strane prodatog oglasnog prostora, potom Srpski telegraf sa 1.166 prekršaja i 440,94 strana oglasa, Večernje novosti sa 620 prekršaja i 598,62 strane oglasa, Blic sa 244 prekršaja i 280,53 strane oglasa. List Politika imao je 304 etička  prekršaja i 366,57 strane oglasa, Nova 186 prekršaja i 27,38 strane oglasa, dok je Danas načinio 48 prekršaja a imao je 286,8 strana oglasa, od čega svega 94,47 onih „pravih”, komercijalnih vidova oglašavanja.

Istraživanjem je obuhvaćeno 148 ugovora javnih nabavki za medijske i srodne usluge vrednosti preko 760 miliona dinara i dodatno analizirano preko sedam hiljada oglasa u dnevnoj štampi.

„Dok se profesionalne redakcije suočavaju sa finansijskom krizom, tabloidi koji generišu hiljade etičkih prekršaja bivaju nagrađeni stabilnim oglasnim prihodima“, zaključuje se u izveštaju BIRN-a.