Ova provera treba da usledi nakon što je BIRN Poreskoj upravi (PU) poslao dopis sa pitanjima u vezi sa prijavom obavljanja delatnosti ovog luksuznog restorana u zgradi Beogradske zadruge koja je kulturno dobro od velikog značaja.

BIRN je prošle godine objavio tri teksta sa nalazima istraživanja o uslovima pod kojima arapsko-srpsko preduzeće „Beograd na vodi” koristi zgradu Beogradske zadruge, poznate i kao zgrada Geozavoda, koja je u javnoj svojini Republike Srbije.

Utvrdili smo, između ostalog, da u toj zgradi radi restoran Salon 1905, uprkos tada važećem Ugovoru o zakupu između Direkcije za imovinu i „Beograda na vodi”, i Zakonu o javnoj svojini koji zabranjuju da zakupac zakupljeni prostor i njegove delove, daje u podzakup trećem licu.

Da bi utvrdili da je u pomenutom spomeniku kulture restoran zaista otvoren, novinari BIRN-a su posetili Salon 1905, koji se nalazi u zgradi Beogradske zadruge u Karađorđevoj 48. Za pruženu uslugu izdat je fiskalni račun, iz kojeg se moglo videti da fiskalna kasa nije registrovana na adresi na kojoj se nalazi restoran. Naime, fiskalni račun se vodio na preduzeće „o5 CO” doo, sa adresom Avijatičarski trg 5, Zemun.

Kako član 12 Zakona o fiskalnim kasama predviđa da, između ostalog, fiskalni isečak obavezno mora da sadrži „naziv obveznika i naziv i adresu prodajnog mesta”, zamolili smo PU da nam odgovori da li je u konkretnom slučaju obveznik postupio suprotno zakonu i ukoliko jeste – kakve su zakonske sankcije predviđene. Pitali smo i da li je PU u konkretnom slučaju već postupala, budući da su informacije o ovome objavljene još u septembru 2016, kao i da li će i kakve mere preduzeti PU, ukoliko to nije učinila do sada.

Zanimalo nas je i da li je i kada ovo privredno društvo prijavilo Poreskoj upravi obavljanje ugostiteljske delatnosti u Karađorđevoj 48, da li je dostavilo dokaz o vlasništvu poslovnog prostora, vlasnički list ili Ugovor o zakupu poslovnog prostora, što je, inače, dužno da učini prilikom prijavljivanja delatnosti. Pitali smo i koji je od tih dokumenata dostavljen PU-u i kada.

Iz PU su nas obavestili da je naš mejl sa pitanjima „odmah” prosleđen „nadležnom Sektoru  kontrole, kako bi proverili vaše navode i postupili u skladu sa zakonom”.

Javnost, međutim, neće biti u prilici da sazna da li će Sektor kontrole u konkretnom slučaju postupiti i šta će utvrditi u vezi sa zakonitošću poslovanja – da li je prekršen Zakon o fiskalnim kasama, Zakon o poreskom postupku, i po kom pravnom osnovu je Salon 1905 koristio prostor u Savamali do 23. novembra 2016, kada su Direkcija za imovinu i „Beograd na vodi” potpisali novi ugovor, kojim je, ovoga puta, tom preduzeću dozvoljeno da zgradu ili njene delove daje u podzakup (uprkos Zakonu o javnoj svojini koji to zabranjuje).

„Što se tiče ostalih traženih informacija, shodno članu 7 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, Poreska uprava je u obavezi da svaki dokument, informaciju, podatak ili drugu činjenicu o poreskim obveznicima čuva kao tajni podatak”, navodi se u odgovoru PU.

Krivična prijava Dosta je bilo

U međuvremenu, lider Pokreta Dosta je bilo, Saša Radulović, podneo je Tužilaštvu za organizovani kriminal krivičnu prijavu protiv premijera Aleksandra Vučića i još četiri osobe zbog sumnji da su zloupotrebili javnu svojinu, time što su nezakonito dali u podzakup zgradu Beogradske zadruge u Savamali.

Krivičnom prijavom koja je podneta 25. januara ove godine, obuhvaćeni su i Jovan Vorkapić, direktor Republičke direkcije za imovinu, Nikola Nedeljković, direktor preduzeća „Beograd na vodi”, Vesna Narančić, vlasnica i direktorka preduzeća „o5 CO“ iz Zemuna (koje u zgradi Beogradske drži restoran Salon 1905), i javni pravobranilac Olivera Stanimirović.

Pozivajući se, između ostalog, i na nalaze BIRN-ovog istraživanja iz septembra i decembra 2016, Radulović u krivičnoj prijavi navodi da je predsednik Vlade Srbije zloupotrebio službeni položaj, jer je, kako se navodi, znao da je u zgradi Beogradske zadruge otvoren ugostiteljski objekat, što je u suprotnosti sa članom 34 Zakona o javnoj svojini koji zabranjuje davanje javne svojine u podzakup.

Uz podsećanje da je Vučić više puta bio gost spornog restorana i da su o tome izveštavali i medijii, u krivičnoj prijavi se navodi i da je premijer u želji da postojeći sporni podzakup učini pravno valjanim i u javnosti stvori privid zakonitosti, 9. novembra prošle godine inicirao donošenje novog zaključka. Njime je zgrada Beogradske zadruge data „Beogradu na vodi” na besplatno korišćenje tokom narednih 30 godina, iako je prema prvom Zaključku Vlade i Ugovoru, trebalo da nakon dve godine besplatnog korišćenja, zakupac bude u obavezi da zakupljeni prostor plaća.

U prijavi se navodi da je na osnovu Zaključka Vlade, dva dana kasnije potpisan nov Ugovor, kojim je „Beogradu na vodi” sada zvanično dozvoljeno da zgradu Geozavoda daje u podzakup, iako je to nezakonito.

„Iako suprotan Zakonu o javnoj svojini koji izričito propisuje da nije dozvoljeno davanje u podzakup nepokretnosti koje su u javnoj svojini, jasna je namera predsednika Vlade i potpisinika ugovora da se pod pritiskom javnosti, sklapanjem novog ugovora, podzakup koji je do tada bio protivzakonit, pokuša podvesti pod zakonski okvir, iako je opšte poznata činjenica da se ni zaključkom Vlade kao pravnim aktom niže pravne snage, ne mogu menjati imperativne odredbe zakona, u konkretnom slučaju Zakona o javnoj svojini”, navodi se u krivičnoj prijavi i zaključuje da su na ovaj način osumnjičeni omogućili Vesni Narančić sticanje imovinske koristi i to na štetu budžeta Republike Srbije.

Krivičnom prijavom obuhvaćena je i Olivera Stanimirović, koja kao državni pravobranilac nije ništa preduzela da zaštiti državnu imovinu, iako je Radulović u septembru prošle godine dopisom od nje zatražio da pokrene krivični postupak protiv odgovornih lica zbog neosnovanog korišćenja poslovnog prostora u Karađorđevoj 48. Odgovor je stigao tek u januaru ove godine, a u njemu je između ostalog navedeno da je u međuvremenu Vlada donela nov zaključak, na osnovu kojeg je Direkcija za imovinu potpisala nov ugovor, čime je prestao da važi stari (kojim nije bilo dozvoljeno davanje zgrade u podzakup), pa pravobranilaštvo nije preduzimalo dalje mere u vezi sa Radulovićevom predstavkom.

Podnosilac krivične prijave na kraju je pozvao Tužilaštvo za organizovani kriminal da pokrene istragu, utvrdi krivce i obešteti državu.