Na osnovu preporuka Ministarstva pravde, veći broj sudova, kao i Republičko javno tužilaštvo doneli su uputstva za rad u vreme vanrednog stanja kojim se predviđa da pravosudne institucije rade samo na predmetima koji ne trpe odlaganje.

Zagorka Dolovac, republička javna tužiteljka, naložila je hitno postupanje u slučajevima kada se ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama za suzbijanje ili sprečavanje epidemije. Za ovo krivično delo predviđena je kazna zatvora do tri godine.

Posebno je istaknuto da se ovo odnosi i na nepostupanje po rešenjima nadležnih organa u vezi sa ograničavanjem kretanja zbog epidemija korona virusa.

Po uputstvu tužiteljke Dolovac, tužioci rad po predmetima obavljaju u prostorijama javnog tužilaštva, osim ako je moguće obavljati ga od kuće.

Od kuće mogu da rade i stariji od 60 godina, roditelji dece mlađe od 12 godina, trudnice, osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima.

Goran Ilić, zamenik Republičkog javnog tužioca kaže za BIRN da su ove mere razumne i neophodne. On ipak smatra da postoje još neka hitna krivična dela.

„Smatram da osim navedenih, u hitne predmete sigurno spada i krivično delo prenošenje zarazne bolesti koji kaže da ukoliko usled nepostupanja po propisima, odlukama ili naredbama za suzbijanje ili sprečavanje zaraznih bolesti, dođe i do prenošenja zarazne bolesti, počinilac će se kazniti zatvorom do tri godine”.

Međutim, kod primene ovog krivičnog dela problem bi mogao biti drugi član Krivičnog zakona koji propisuje da je, ukoliko usled toga dođe do teškog narušavanja zdravlja ili smrti, zaprećena kazna znatno veća – čak 8, odnosno 12 godina.

Viši sudovi

U Višem sudu u Beogradu odlažu se sva suđenja i sprovođenje procesnih radnji u postupcima pre optuženja.

U uputstvu koje je doneo Aleksandar Stepanović, predsednik Višeg suda u Beogradu, navodi se da će za vreme trajanja vanrednog stanja sudije svih krivičnih odeljenja Višeg suda u Beogradu postupati samo u predmetima koji zahtevaju hitnost.

To su predmeti u kojima je određen pritvor ili se traži određivanje pritvora, zatim u predmetima protiv maloletnih učinilaca krivičnih dela, u predmetima koji se odnose na nasilje u porodici i u predmetima u kojima postoji opasnost od zastarelosti.

Hitnost zahtevaju i predmeti za krivična dela za koje je primljen veći broj krivičnih prijava, a izvršena su za vreme vanrednog stanja i u vezi sa vanrednim stanjem.

U svim drugim predmetima, glavni pretresi se odlažu. Sudije i drugi zaposleni će raditi od kuće, osim dežurnih.

Odlažu se sva ročišta u građanskopravnim sporovima, osim u onim koji su po zakonu hitni, kao što su postupci u kojima je podnet predlog za određivanje prethodne ili privremene mere, zatim u postupcima radi osporavanja ili utvrđivanja očinstva i materinstva i u sporovima za zaštitu od diskriminacije i zlostavljanja na radu.

Čak i u ovim sporovima koji se zbog hitnosti mogu održavati, sudija će uvažiti pismenu molbu za odlaganje ročišta ukoliko je reč o osobi starijoj od 60 godina, ako ima hronične zdravstvene probleme ili ima dete mlađe od 12 godina.

Od kuće će raditi i sudijski pomoćnici, sudijski pripravnici, volonteri, korisnici početne obuke Pravosudne akademije i korisnici sa završenom obukom.

Radne obaveze biće oslobođene sudije i svi zaposleni koji imaju dete starosti do 12 godina starosti, kao i oni stariji od 60 godina, koji boluju od hroničnih i akutnih bolesti, jer spadaju u kategoriju naročito osetljivih osoba.

Isto se odnosi i na sudije porotnike starije od 60 godina koji učestvuju u radu sudskih veća, kao i oni koji imaju neku hroničnu i akutnu bolest.

Tokom trajanja vanrednog stanja neće raditi ni dostavna služba.

Žalbena veća i nagomilavanje predmeta

Dragana Boljević, sudija Apelacionog suda, kaže za BIRN da i sudije tog suda od utorka rade od kuće.

Ona smatra da bi dodatnim usvajanjem određenih propisa, odlazak ljudi u sudove i tužilaštva mogao još da se smanji, čime bi se smanjio i rizik od širenja zaraze.

Ona podseća da je 1999. godine u vreme vanrednog stanja bila doneta uredba koja je omogućila da rokovi prestanu da teku, čime je nastupio zastoj zastarevanja krivičnih dela i procesnih radnji.

„Meni se čini da bi i sada to bilo celishodno rešenje i da bismo na taj način najlakše uspeli da smanjimo protok ljudi kroz zgrade, a time i zaraze”, kaže Boljević objašnjavajući da Vlada može da donese uredbu kojom bi nastupio zastoj zastarevanja na osnovu član 200 Ustava Srbije.

„Tom uredbom bi mogli da se prekinu prekluzivni rokovi – jer po raznim zakonima postoje rokovi za podizanje tužbi – i da se uopšte u predmetima koji se po zakonima smatraju hitnim ne postupa, osim ako je reč o pritvorskim predmetima i predmetima u kojima preti opasnost za život, zdravlje ili egzistenciju ljudi“.

Boljević kaže da su po zakonu mnogi sporovi hitni, a da u suštini svi oni, osim nekoliko iz porodičnog zakona, mogu da čekaju.

„Na primer, Porodični zakon predviđa da su svi predmeti hitni. Ali, po mom mišljenju, hitno je samo nasilje u porodici, sve ostalo može da sačeka”, kaže ona.

Boljević navodi primere tužbi zbog objavljivanja u štampi ili tužbe zbog autorskih sporova koji se vode kao hitni, a ima ih veoma mnogo.

„U suštini, sve to može da sačeka, jer je preči opšti interes, odnosno javno zdravlje”, dodaje.

U vezi sa posledicama celokupne situacije na pravosuđe, Boljević kaže da će one biti iste kao i u svim segmentima društva.

„Pravosuđe deli sudbinu celog društva. Sada je najvažnije ono što kažu lekari – da pokušamo da izbegnemo da se infekcija razbukti i da u kratkom periodu dođemo do maksimuma obolelih, jer tada otvara problem zdravstvenog sistema“, zaključuje Boljević.

Tužilac Goran Ilić ocenjuje da će se „sigurno napraviti jedan veliki zaostatak“, ali da postoje načini da se taj problem prevaziđe.

„Rešenje bi bilo povećanje broja zamenika tužilaca i drugog osoblja i službenika u pisarnicama, koji ni sada nije ni približan onom broju koji je pratio rad nekadašnjih istražnih sudija”, kaže tužilac Ilić.

On dodaje da su neke zemlje problem zaostalih predmeta rešavale angažovanjem penzionisanih sudija i tužilaca, makar na pomoćnim stručnim poslovima, ako ne na sudijskim i tužilačkim.