Na početku današnjeg ročišta sutkinja Ivana Ramić obavestila je prisutne da je došlo do promene sastava sudskog veća, zbog čega postupak mora formalno da počne ispočetka. 

Suđenje u predmetu Asomakum ušlo je u sedmu godinu, a u jesen 2023. postupak je vraćen na početak nakon što je dotadašnju sutkinju Vesnu Božović Milošević, koja je otišla u penziju, zamenila sutkinja Ivana Ramić.

Sutkinja Ramić je upitala strane u postupku da li imaju nove predloge ili dokaze. Tužiteljka Višeg javnog tužilaštva Aleksandra Mrdović navela je da tužilaštvo ostaje pri stavu da se iskazi svedoka ne izvode neposredno, već da se njihova svedočenja iz istrage pročitaju u sudnici. Takvom predlogu usprotivili su se branioci okrivljenih, koji su zatražili da se svedoci ipak saslušaju, ističući da tokom davanja prvih iskaza nisu imali priliku da im postave pitanja.

Okrivljeni su se još jednom izjasnili o krivici i svi su, kao i ranije, negirali odgovornost za krivična dela koja im se stavljaju na teret. Budući da je reč o formalnom ponavljanju postupka i da je šestoro od ukupno 12 optuženih već iznelo svoju odbranu na prethodna dva ročišta, u maju i septembru ove godine, suđenje je ubrzo nastavljeno tamo gde je stalo na prethodnom ročištu.

Svoju ponovnu odbranu prvi je danas izneo okrivljeni Živodrag Živanić kome se na teret stavlja izvršenje krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica, jer je iskorišćavanjem svog položaja u firmi Maximedia, kako se tvrdi u optužnici, pribavio imovinsku korist privrednom društvu Asomakum iz Beograda.  

Optužnica obuhvata transakcije iz 2009. i 2010. godine između deset preduzeća koja su zaista poslovala na tržištu i niza takozvanih „fantomskih firmi“, čija imena uglavnom počinju slovom „A“. Među njima je i Asomakum, registrovan na ime Andreja Vučića, brata predsednika Srbije. 

Prema navodima tužilaštva, u okviru simulovanih poslova okrivljeni su podnosili zahteve za povraćaj PDV-a i sredstva preusmeravali na račune tih firmi, koje su, kako se sumnja, osnivane uz pomoć falsifikovanih ličnih karata.

Okrivljeni Živanić rekao je da bi želeo da pred novim sudskim većem, kojim predsedava sutkinja Ivana Ramić, ponovo iznese svoju odbranu iako je to već učinio ranije pred većem kojim je predsedavala sutkinja Vesna Božović Milošević, pošto je to bilo davno.

Živanić o nepostojećem krivičnom delu, fantomskim firmama i Andreju Vučiću

Živanić je prvo ukazao na problem koji, po njegovom mišljenju, postoji u pravnom aspektu krivičnog dela koje mu se stavlja na teret. Podsetio je da ga optužnica tereti za zloupotrebu položaja odgovornog lica, delo koje je, kako je rekao, navodno počinio 2010. godine, dok je to krivično delo u Krivičnom zakoniku Srbije uvedeno tek 2013. godine. 

„Ova optužnica je nakaradna“, rekao je Živanić, citirajući član 1 Krivičnog zakonika prema kojem „nikome ne može biti izrečena kazna ili druga krivična sankcija za delo koje pre nego što je učinjeno, zakonom nije bilo određeno kao krivično delo, niti mu se može izreći kazna koja zakonom nije bila propisana pre nego što je delo učinjeno“. Naglasio je da ga tužilaštvo tereti upravo za delo koje, kako je rekao, u vreme navodnog izvršenja, nije postojalo u zakonu.

Zatim je ukazao na nelogičnosti u optužnici, navodeći da mu se stavlja na teret da je uplate firmi Asomakum vršio 2009. godine, iako je ta firma, prema zvaničnim podacima, osnovana tek u martu 2010. godine. Dodao je i da je njegovo preduzeće Maximedia osnovano 2004. godine, te da je tokom narednih godina, do 2010, beležilo stalni rast prometa. Istakao je i da je, paralelno s ovim postupkom, vođen postupak ispitivanja porekla imovine, u kojem su on i njegova supruga, kako je naveo, dokazali da njihova imovina potiče iz zakonitog poslovanja i dobiti preduzeća.

Živanić je naveo da optužnica sadrži neistine, ističući da se u njoj tvrdi da je na osnovu kupoprodajnog ugovora za veš mašine, u kojem, kako piše u optužnici, nisu određene ni količina ni cena, uplatio firmi Asomakum 10,5 miliona dinara za neizvršenu uslugu. Rekao je da sve to nije tačno – objasnio je da je ugovor opšti, da se u okviru njega mogu menjati vrsta i količina robe, dok su cena i količina definisane profakturom, a sve relevantne dokumente moguće je pronaći u spisima predmeta. Dodao je da je njegova firma Maximedia, budući da je posedovala menicu Asomakuma, 17. avgusta 2010. godine blokirala račun te firme na iznos od 10,5 miliona dinara. 

„Da smo učestvovali u igri, koju je država sprovodila sa pojedincima, ne bismo ni blokirali tu firmu. Mi smo oštećeni u ovom slučaju, a ja sam okrivljeni u ovom postupku“, primetio je Živanić.

Po njegovom mišljenju, najspornije je to što tužilaštvo u optužnici koristi frazu „fantomske firme“, za koju smatra da nema pravno utemeljenje. Ukazao je da je Asomakum bio registrovan u APR-u, imao je bankovni račun i da je legalno poslovano – uplatama sa računa na račun. Dodao je, međutim, da su se iz docnijeg veštačenja mogle  uočiti određene anomalije. Najzanimljivije, po njegovom mišljenju, jeste to da je Poreska inspekcija 28. juna 2010. godine privremeno oduzela PIB firmi Asomakum, da joj je mesec dana kasnije, 26. jula, PIB vraćen, a istog dana Poreska uprava uplaćuje 1,97 miliona dinara na račun Asomakuma, koji potom nastavlja normalno da posluje.

Na pitanje sutkinje Ramić da li je to bio njegov jedini posao sa Asomakumom, odgovorio je potvrdno, dodajući da je u vezi s tim poslovanjem komunicirao sa osobom koja se predstavljala kao Andrej Vučić. Naveo je i da je podneta krivična prijava protiv Andreja Vučića za nelegalno bogaćenje, ali da nikada nije došlo do postupka prepoznavanja u kom bi identifikovao osobu sa kojom je komunicirao, jer je policija stalno odlagala tu proceduru.

Okrivljeni Živanić je rekao i da nikoga od okrivljenih nije poznavao. 

Predrag Knežević ostaje pri svojoj ranijoj odbrani

Predrag Knežević, takođe okrivljen za zloupotrebu položaja odgovornog lica, izjavio je da ostaje pri ranije iznetoj odbrani, da nema ništa novo da doda i da pred novim sudskim većem ne želi da je ponovo iznosi.

Kneževiću se na teret stavlja da je, kao odgovorno lice firme Alco Delivery System, iskorišćavanjem svog položaja pribavio protivpravnu imovinsku korist preduzećima Svitac Light, Amurgas i Asomakum, navodno na osnovu prometa roba koji zapravo nije ostvaren. Optužnica dalje navodi da je na ovaj način Knežević pribavio protivpravnu imovinsku korist i sebi i pomenutim „fantomskim firmama“.

Iako nije želeo da ponovo iznosi odbranu, Knežević je pristao da odgovara na pitanja učesnika u postupku. Na pitanje sutkinje Ramić da li je poznavao trojicu okrivljenih – Dragoslava Joksimovića, Nemanju Perića i Aleksandra Jovića, koji su prema navodima tužilaštva osnovali “fantomske firme” uz pomoć falsifikovanih ličnih karata – odgovorio je odrično, navodeći da je u vezi sa poslovanjem sa pomenutim firmama komunicirao isključivo sa Matijom Vujnovićem. Protiv Vujnovića je postupak u ovom predmetu obustavljen još početkom 2021. godine zbog zastare.

„Samo sa njim sam komunicirao, on mi je drug iz škole i preporučio mi je saradnju sa tim firmama. Nisam direktno sarađivao sa tim firmama, već samo preko Matije“, rekao je Knežević. Na pitanje sutkinje da li mu je Matija davao dodatne informacije o firmama, odgovorio je da je dobio jedino preporuku.

Safet Feković: Platio porez umesto “fantomskih firmi”

Ni okrivljeni Safet Feković nije želeo da ponovo iznosi svoju odbranu. I on se tereti za zloupotrebu položaja odgovornog lica, jer je, kao odgovorno lice firme Sanitary and Heating Systems, navodno pribavio protivpravnu imovinsku korist preduzećima koja su, kako tužilaštvo tvrdi, osnovana falsifikovanim ličnim kartama, među kojima je i Asomakum, registrovan na ime Andreja Vučića.

Ipak, Feković je odgovarao na pitanja učesnika u postupku. Na pitanje svog branioca da li je protiv njegovog preduzeća vođen poreski postupak, odgovorio je potvrdno i objasnio da je, umesto „fantomskih firmi“, bio primoran da plati porez.

„Bio sam uslovljen da platim tri miliona umesto tih firmi“, naglasio je, dodavši da je poslovao uredno, isključivo preko računa, te da su svi poslovi za koje je plaćao porez, dokumentovani otpremnicama i fakturama. 

Feković je takođe rekao da ne poznaje Dragoslava Joksimovića i Aleksandra Jovića, a da je u vezi sa poslovanjem sa pomenutim firmama komunicirao samo sa Nemanjom Perićem, protiv koga se u ovom postupku sudi u odsustvu.

Okrivljena Snežana Đurđić: Bez Asomakuma i Andreja, ne bih bila ovde

Snežana Đurćić takođe je rekla da ostaje pri ranije iznetoj odbrani. Dodala je i da joj je zbog zdravstvenog stanja teško da prisustvuje suđenjima, ali i da ima problema sa pamćenjem, budući da se sve desilo odavno. Ipak, dodala je: “Da nije bilo Andreja Vučića i firme Asomakum, ja ne bih bila ovde”. 

Njena odbrana iz januara 2020. godine ostala je upamćena po tome što je Đurđić na pitanje sudije da opiše kako je izgledao predstavnik firme Asomakum koji joj se, kako je Đurđić tada rekla, 2010. godine predstavio kao „Andrija“, odgovorila:

„Pa zna se o kome se radi, kako da opisujem nekog ko je poznat javnosti“.

Snežana Đurđić, takođe se tereti za krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica, pošto je prema navodima iz optužnice njena firma Halkion imala simulovane poslove sa firmama Svitac light i Steval projektovanje, koje je, prema optužnici falsifikovanim ličnim kartama osnovao prvooptuženi Dragoslav Joksimović, Nemanja Perić i Aleksandar Jović.

Snežana Đurđić je u svom iskazu iz 2020. godine istakla da je osoba koja se predstavila kao Andrija odigrala ključnu ulogu u poslovima njene firme Halkion sa Asomakumom. On je, po njenim rečima, umesto firme Steval projektovanje platio dug Halkionu, jer Steval nije imao dovoljno sredstava, a uplata je bila zakonita i u skladu sa dokumentacijom.

Snežana Đurđić je ispričala da je osobu koja se predstavila kao Andrija prvi put videla u kafiću sa kineskom državljankom Wu Wei dok su dogovarali poslove. Na pitanje da opiše tu osobu, rekla je: „Pa mogu da opišem – crn, visok, tamno smeđ čovek, krupan… tridesetak godina. Predstavio se samo imenom Andrija.“

Na dodatno pitanje sudije kako da ga opiše, rekla je: „Pa zna se o kome se radi, kako da opisujem nekog ko je poznat javnosti.“

Ona je rekla da nije znala njegovo prezime.

Đurđićeva je dodala da Andrija nije bio jedini u tom poslu – pomagao mu je Bane – ali da su oni jedini koje je lično upoznala i komunicirala s njima u vezi sa Asomakumom. Istakla je da sve ostalo što se navodi u optužnici ne odgovara stvarnosti i da je njen kontakt sa Andrijom bio isključivo u okviru ove transakcije.

Zbog zdravstvenog stanja Snežane Đurđić, njen branilac je na današnjem ročištu najavio mogućnost predlaganja veštačenja, koje bi utvrdilo da li je okrivljena sposobna da učestvuje u ovom sudskom postupku.

Antić i Mašić ostaju pri ranijoj odbrani

Okrivljeni Vladimir Antić i Milan Mašić su takođe rekli da ostaju pri ranije iznetoj odbrani.

Antić, okrivljen za isto krivično delo kao i njegovi prethodnici, rekao je da ne poznaje nikoga od optuženih: “Nisam se nalazio po kafićima ni sa kim, ni pre, ni posle”, rekao je Antić.

Milan Mašić je, takođe, rekao da nema ništa novo da kaže. U optužnici po kojoj se sudi i Mašiću, navodi se da je njegov “Standard gas” fakturisao robu u iznosu od preko 22 miliona dinara „fantomskim firmama“ Svitac light, Amurgas, DNK Antiaging Lase Clinic i Steval projektovanje, a da promet robe nije ostvaren.  

U ranijem toku postupka, 2021. godine, Mašićev branilac Vladimir Beljanski rekao je da njegov klijent vodi firmu „Standard gas“, fabriku za proizvodnju gasa i derivata koja legalno posluje više od 20 godina. On je objasnio da su isporuke tečnog naftnog gasa izvršene regularnim firmama registrovanim u APR-u, sa otvorenim računima, i da je za robu uplaćen novac.

„Sve je urađeno po zakonu i porez je plaćen. On je robu isporučio, to nije bio fiktivni posao i za tu robu mu je plaćeno. To su utvrdili i veštaci“, naveo je tada Beljanski, dodajući da izveštaj Gradskog zavoda za veštačenje potvrđuje da firma nije pretrpela štetu niti pribavila protivpravnu imovinsku korist.

Beljanski je tada ocenio da je Mašić u ovom postupku kolateralna šteta i da se predmet koristi za politički značaj

„On se u ovom predmetu drži zato što je kod njega najveći iznos. Bez njegovog dela predmeta, ovaj predmet ne bi bio u Višem, nego u Osnovnom sudu. Time se ovom predmetu daje na značaju i to zbog političke pozadine.“

Tokom današnjeg ročišta, Mašić je rekao da je zbog svega što se dogodilo u ovom sudskom postupku, firma Standard gas, otišla u stečaj.

Današnjim saslušanjem šestoro okrivljenih završeno je iznošenje odbrana optuženih u predmetu „Asomakum“.

U sudnici je trenutno prisutno 12 od ukupno 18 optuženih – za četiri je nastupila apsolutna zastara, jedan je preminuo, dok se jednom sudi u odsustvu.

Sledeće ročište zakazano je za 26. decembar, a potom još jedno za 28. januar, kada će biti saslušano prvih pet svedoka.

Šta su do sada rekli okrivljeni

Na prethodnim ročištima u postupku poznatom kao Asomakum, odbrane su izneli Dragoslav Joksimović, Aleksandar Jović, Goran Bošković, Slaviša Smiljić, Jefto Jovanović i Mladen Aković.

Prvooptuženi Dragoslav Joksimović negirao je sve navode iz optužnice kojom se tereti da je falsifikovao ličnu kartu Andreja Vučića i na osnovu nje osnivao takozvane fantomske firme, među kojima je i „Asomakum“, kao i za pranje novca i prevaru. On je tvrdio da je čitav proces politički motivisan i povezan sa sukobom tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića i lidera Nove stranke Zorana Živkovića iz 2014. godine. Naveo je da protiv njega ne postoje materijalni dokazi, da grafološka veštačenja pokazuju da sporni potpisi nisu njegovi, te da nije bio u zemlji u vreme kada mu se stavljaju na teret ključne radnje. 

Aleksandar Jović, koji se tereti za ista dela kao i Joksimović, takođe je negirao krivicu. Rekao je da nikada nije ni poznavao Joksimovića niti ostale optužene, pa samim tim nije mogao postojati nikakav prethodni dogovor. Osporavao je postojanje fantomskih firmi, navodeći da su ih registrovale državne institucije i da im je država uredno vraćala PDV. Tvrdio je da nikada nije tražio povraćaj PDV-a, jer zna koliko je to složen postupak, te da nije koristio falsifikovane lične karte. Naveo je i da postoji fotografija osobe koja je u banci otvarala račun firme „Asomakum“, a da to nije ni on ni Andrej Vučić.

Goran Bošković, optužen za pranje novca i prevaru, izjavio je da nema nikakve veze sa radnjama koje mu se stavljaju na teret. Tvrdi da je po molbi Dragoslava Joksimovića samo preporučio računovođu koji bi mogao da vodi završne račune za nekoliko firmi koje počinju slovom “A”, što je Joksimović tokom iznošenja svoje odbrane negirao. Istakao je da nije znao o kojim je firmama reč niti je imao uvid u njihovu dokumentaciju, kao i da nije znao da se radi o fiktivnim kompanijama. Negirao je i tvrdnje Joksimovića da je sarađivao sa tužilaštvom ili da je imao bilo kakve pogodnosti tokom istrage.

Slaviša Smiljić, direktor firme „YuMonbat“ iz Jagodine, optužen za zloupotrebu položaja odgovornog lica, u svojoj odbrani je takođe negirao krivicu. Naveo je da su firme „Asomakum“ i „Svitac light“ bile legalno registrovane u Agenciji za privredne registre i da su imale otvorene bankovne račune, pa ne vidi osnov da se nazovu fantomskim. Tvrdi da nije imao ličnu korist, jer nije bio vlasnik, već samo zaposleni, i da su isplate koje je potpisivao bile namenjene reklamnim kampanjama koje je organizovala centrala firme u Bugarskoj. Istakao je da nije učestvovao u sprovođenju tih kampanja, već da je samo obavljao formalne obaveze direktora.

Jefto Jovanović, direktor firme „Termogen“ iz Beograda, optužen za zloupotrebu položaja odgovornog lica, usmerio je odbranu na propuste u veštačenju. Naveo je da veštaci nisu uzeli u obzir deo dokumentacije koji je naknadno dostavio, što je, po njegovom mišljenju, dovelo do pogrešnih nalaza. Odbacio je tvrdnje da je njegova firma obavljala simulovane poslove, ističući da je „Termogen“ poslovao sa javnim komunalnim preduzećima, među kojima je i JKP „Grejanje“ iz Pančeva. Dodao je da je 2019. godine predao potpunu finansijsku dokumentaciju za novo veštačenje i predložio svedoke koji bi to mogli potvrditi.

Mladen Aković, koji se takođe tereti za pranje novca i prevaru, odlučio je da ne iznosi novu odbranu, navodeći da je od početka postupka prošlo previše vremena. On je rekao da ostaje pri iskazima datim 2015, 2020. i 2022. godine.

Napomena: Suđenje u ovom slučaju je i dalje u toku. Krivica se utvrđuje pravosnažnom presudom. Novinar, glavni urednik i izdavač ne odgovaraju za štetu ako je informacija verno preneta iz sudskog postupka i ukoliko je novinar postupao sa dužnom novinarskom pažnjom.