U sudnicu Specijalnog suda za organizovani kriminal u Beogradu danas nije došlo čak sedam okrivljenih – šestoro obuhvaćenih optužnicom „Jovanjica 1“, koja se odnosi na uzgoj psihoaktivnog kanabisa, i jedan okrivljeni iz predmeta „Jovanjica 2“, u kojem se mahom pripadnici bezbednosnih službi terete da su pružali zaštitu prvookrivljenom Predragu Koluviji u vezi sa uzgojem kanabisa na imanju Jovanjica. Četvorica okrivljenih izostala su zbog zdravstvenih razloga, uz dokumentaciju koju su njihovi branioci dostavili sudu, dok za trojicu advokati nisu imali informacije o razlozima nedolaska.

Postupajući tužilac Saša Drecun doveo je u pitanje navode da su zdravstveni razlozi uzrok izostanka okrivljenih, ocenivši da bi moglo biti reči o procesnoj zloupotrebi, pa je predložio sudu proveru njihove medicinske dokumentacije. „Baš danas, baš u ovom važnom trenutku za postupak, imamo situaciju da sedam okrivljenih ne dolazi zbog zdravstvenih razloga, kada je bilo planirano izvođenje većeg dela dokazne građe i ubrzanje postupka“, rekao je Drecun. On je sudskom veću predložio da se postupak privremeno razdvoji u odnosu na odsutne okrivljene, kako bi ročište moglo da bude održano.

Predlogu se usprotivio advokat Jugoslav Tintor, branilac okrivljenog policijskog službenika Radovana Bojovića, koji je i sam danas izostao zbog zdravstvenih razloga. Tintor je naveo da je protiv razdvajanja postupka, ističući da je odsutna gotovo polovina okrivljenih i da se u njegovoj praksi nije dešavalo da se ročište održava u takvim okolnostima. Dodao je da nema ništa protiv provere medicinske dokumentacije odsutnih okrivljenih, dok je povodom sumnji tužioca u razloge njihovog izostanka, rekao da ne zna kako bi se takvi navodi uopšte mogli komentarisati.

Predsednik sudskog veća, sudija Zoran Ganić, složio se sa navodima advokata Tintora i odložio današnje ročište, kao i ono planirano za 5. februar, dok je naredno zakazano tek za 7. april. Ako se imaju u vidu nedavno usvojene izmene takozvanih „Mrdićevih zakona“, od kojih jedan predviđa da se tužioci privremeno upućeni u Tužilaštvo za organizovani kriminal u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu izmena zakona, vrate u matična tužilaštva, a da je postupajući tužilac u predmetu „Jovanjica“ Saša Drecun jedan od njih, jasno je da bi do narednog ročišta predmet, posle punih šest godina njegovog postupanja, mogao biti dodeljen novom tužiocu, kome će verovatno biti potrebno izvesno vreme da se upozna sa obimnim predmetom.

BIA još nije dostavila dokumenta, Tošić bez mogućnosti da iznese odbranu

Sudija Zoran Ganić saopštio je i da Bezbednosno-informativna agencija (BIA) sudu još nije dostavila dokumenta neophodna za iznošenje odbrane okrivljenog Aleksandra Tošića, pripadnika BIA.  

Tošić je planirao da u odbrani koristi dokumenta sa stepenom tajnosti. Njegov branilac Aleksandar Popović objasnio je na prethodnom ročištu održanom krajem decembra prošle godine da je odbrana 10. decembra uputila dopis BIA tražeći ukidanje tajnosti, kako bi dokumenta mogla biti korišćena u postupku. Iz BIA je stigao odgovor da sud treba da se obrati Agenciji. Sud je to i učinio i zatražio dokumenta, kako bi se prvo utvrdilo kakav je njihov sadržaj i da li mogu biti dokazi, da bi se potom tražilo i uklanjanje stepena tajnosti. Sudija Ganić tada je prihvatio predlog odbrane da se sačeka odgovor Agencije, uz objašnjenje da Tošić bez ukidanja tajnosti ne može izneti odbranu.

Na današnjem ročištu, sudija Ganić je rekao da će od BIA ponovo zatražiti dokumentaciju, kao i ukidanje stepena tajnosti. 

Tošiću su pomenuta dokumenta potrebna za iznošenje odbrane budući da je na prethodnom ročištu rekao da radnje koje mu se stavljaju na teret nije preduzimao kao privatno lice, već u okviru angažmana u Bezbednosno-informativnoj agenciji, o čemu je, kako je kazao, obaveštavao Agenciju. To je rekao odgovarajući na pitanja predsednika veća, sudije Zorana Ganića.

Prema optužnici, okrivljeni Aleksandar Tošić imao je zadatak da neposredno obezbeđuje objekte sa opojnom drogom u sklopu privrednog društva „Jovanjica“, da stupа u kontakt sa policijskim službenicima i prikuplja informacije bitne za opstanak organizovane kriminalne grupe, kao i da proverava podatke iz zvaničnih evidencija državnih organa.

U iskazu načelnika Odeljenja za borbu protiv droga beogradske policije, Slobodana Milenkovića, datom marta 2020. pred Tužilaštvom za organizovani kriminal, čije je do tada neobjavljene delove BIRN preneo pre nekoliko godina, Milenković je govorio i o svom susretu sa Tošićem tokom policijske akcije na imanju Jovanjica 13. novembra 2019. godine. Prema Milenkovićevim rečima, Tošić mu je prenеo „obaveštenje“ po nalogu svog šefa Mirka Škera.

„Takođe prilikom dolaska na objekat, mene je sačekao pripadnik BIA Aleksandar Tošić… čovek mi je rekao da ga je poslao šef Beogradskog centra BIA Mirko Škero, jer su oni imali profesionalnu i poslovnu saradnju sa Predragom Koluvijom i imanjem Jovanjica. Pitao sam ga – ‘Kolega, vi znate da ovde ima preko šest tona droge?’ On je odgovorio: ‘Dobro, moja je dužnost samo to da vas obavestim i da vas zamolim da to sutra ne izađe u javnost.’“

Na pitanje tužioca da li je Tošić prilikom dolaska policije preduzimao neke nezakonite radnje, Milenković je odgovorio:

„Ne, moram da budem iskren, on nije rekao da ne postupamo ili slično. Samo je naveo da Koluvija ima saradnju sa BIA i da ga je poslao Škero da zamoli da informacija ne izađe u javnost. Ja sam mu objasnio da se saopštenja daju samo uz saglasnost tužilaštva, i da se tek tada objavljuju medijima. On je rekao da je to u redu. Sigurno je u više navrata bio na Jovanjici, što me je iznenadilo, gde je fabrika opojne droge!“

Mirko Škero nije obuhvaćen optužnicom „Jovanjica 2“ i njegovo ime se ne pominje u bilo kom kontekstu u toj optužnici.

Ostali okrivljeni i dalje bez iskaza

Nakon Tošića, na prethodnom ročištu, i ostali okrivljeni optužnicom „Jovanjica 2“ dobili  su priliku da iznesu odbranu, budući da su ranije odbili da to učine dok Koluvija, prvookrivljeni i suvlasnik imanja Jovanjica, ne iznese svoju odbranu. Oni su to odbili, rekavši da zadržavaju svoje pravo da to učine nakon Tošića. 

Tako već gotovo četiri i po godine od pravosnažnosti optužnice „Jovanjica 2“, a više od godinu i po dana od spajanja predmeta u jedinstveni postupak, pred sudom još uvek nema iskaza okrivljenih pripadnika bezbednosnih službi u vezi sa optužbama o njihovoj ulozi u uzgoju kanabisa. Pokušaj održavanja pripremnog ročišta trajao je tri godine, uglavnom zbog odlaganja na zahtev odbrane. Koluvija je od marta prošle godine, sedam meseci, izostajao sa suđenja, pozivajući se na zdravstvene probleme, a u sudnicu se vratio krajem oktobra, nakon što je veštačenjem utvrđeno da je sposoban da prati postupak.

Okrivljeni po „Jovanjica 1“ imali su priliku da ponovo iznesu odbranu nakon što je suđenje formalno počelo ispočetka 8. maja ove godine, usled promene u sastavu sudskog veća i spajanja predmeta u julu 2024. Svi su ostali pri ranije iznetim odbranama, zadržavajući pravo da odbranu iznesu u kasnijem toku postupka.

Devetorica okrivljenih iz „Jovanjica 1“, uglavnom zaposleni na imanju Jovanjica, zajedno sa Koluvijom, terete se za uzgoj psihoaktivnog kanabisa, zaplenjenog u policijskoj akciji novembra 2019. u količini od 1,6 tona nakon sušenja.

Prvookrivljeni Predrag Koluvija je uhapšen 13. novembra 2019. godine, nakon što su ga policajci zaustavili zbog brze vožnje na auto-putu Beograd–Niš. Nakon toga, na imanju Jovanjica otkriveno je više od 66.000 biljaka kanabisa. U policijskoj akciji su učestvovali  tadašnji načelnik IV odeljenja beogradske policije, Slobodan Milenković i inspektor Dušan Mitić, koji je kasnije svedočio pred sudom, dok je protiv trećeg – Milana Isakova, nekoliko sati nakon svedočenja u predmetu „Jovanjica“, podignut optužni predlog za zloupotrebu službenog položaja, što je Isakov ocenio kao pritisak.

Zbog procene ugrožene bezbednosti, Milenković i Mitić se od 2023. godine nalaze pod zaštitom Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), dok je postupak protiv Isakova i dalje u toku pred Višim sudom.

Tužilački protest zbog „Mrdićevih zakona“: Desetominutno okupljanje ispred suda

Pre početka današnjih suđenja, tužioci Tužilaštva za organizovani kriminal izašli su ispred zgrade suda u kome je smešteno i to tužilaštvo u znak protesta zbog usvajanja tzv. “Mrdićevih zakona”. Tužioci su za BIRN na licu mesta rekli da su se odlučili za ovaj vid protesta jer, zbog vrste predmeta na kojima rade, nije moguće da stupe u obustavu rada, te je ovo jedini način da iskažu svoje nezadovoljstvo.

Tužioci će se ispred zgrade suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu okupljati svakog dana u 9 časova na desetominutnom protestu. Foto: BIRN Srbija

U saopštenju izdatom nakon današnjeg prvog protesta, navedeno je da su javni tužioci i svi zaposleni u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal danas u 9 časova izašli ispred zgrade Posebnog odeljenja za organizovani kriminal u znak protesta zbog donetog seta pravosudnih zakona, a posebno zbog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu, kojim se predviđa da „javnom tužiocu koji je privremeno upućen u drugo javno tužilaštvo ili u javno tužilaštvo posebne nadležnosti prestaje privremeno upućivanje u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona“.

Po Zakonu koji stupa na snagu 7. februara ove godine, napravljen je ozbiljan korak unazad u oblasti vladavine prava, a postavlja se pitanje kome će ova izmena koristiti, jer Javnоm tužilaštvu za organizovani kriminal sigurno neće. Naime, u roku od 30 dana, odnosno od 9. marta 2026, tužilaštvo će ostati bez 11 privremeno upućenih javnih tužilaca, čime će rad te institucije biti ozbiljno ugrožen i gotovo onemogućen, navodi se u saopštenju TOK-a.

Protest tužilaca u Beogradu
Među tužiocima i zaposlenima koji su danas izrazili protest zbog usvajanja izmena seta pravosudnih zakona, bio je i glavni tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić. Foto: BIRN Srbija

Odlukom Kolegijuma Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, protest će se sprovoditi svakodnevno, pre suđenja, u trajanju od 10 minuta, kako ne bi bila ugrožena prava lica u postupcima i funkcionisanje pravosudnog sistema, budući da nosioci pravosudnih funkcija nemaju pravo na obustavu rada ili štrajk, piše u saopštenju TOK-a.

Napomena: Suđenje u ovom slučaju je i dalje u toku. Krivica se utvrđuje pravosnažnom presudom. Novinar, glavni urednik i izdavač ne odgovaraju za štetu ako je informacija verno preneta iz sudskog postupka i ukoliko je novinar postupao sa dužnom novinarskom pažnjom.