Šta se dogodi u redakciji ili udruženju kada prvi put iz suda “stigne koverta” sa SLAPP tužbom moćnika – države, pojedinca ili kompanije? Koje posledice ovakve tužbe još imaju, osim finansijskih? Kako treba reagovati i može li se izdržati u ovakvim postupcima bez podrške šire zajednice?

Ovo su bila pitanja na koja su pokušali da odgovore predstavnici medija i udruženja građana na panelu “Institucije i moćnici kao zastrašivači: strateške tužbe protiv učešća javnosti”, održanom u okviru konferencije o SLAPP tužbama i zaštiti slobode izražavanja u organizaciji “Partnera Srbije” u Beogradu.

Vlasnica i urednica portala IN Medija iz Inđije, Verica Marinčić, bila je “zasuta” istovetnim tužbama nakon što je portal objavio vest da su mladim sportistima na prijemu u opštini podeljeni paketi u kojima su se nalazile i teglice meda koji se reklamira kao afrodizijak. Portal su tužili roditelji dece, jer je uz tekst objavljena fotografija – preuzeta sa portala opštine – na kojoj su se videla maloletna lica.

“Mi smo imali tu sreću da nam je najavljeno da ćemo biti tuženi, tako da smo samo čekali koverat. Dobili smo ukupno osam takvih koverata. U tom kontekstu nama je bilo lakše, jer smo znali da ćemo biti tuženi, šta nas očekuje i koji su nam prvi koraci, ali naravno da nije prijatno. To je i psihičko i fizičko i emotivno i finansijsko iscrpljivanje koje ima cilj da ućutka nekoga”, rekla je Marinčić na konferenciji.

Ona je naglasila da nisu želeli da podlegnu pritisku i uklone sporni tekst.

“Nije to ni inat, nego, prosto odbrana javne reči, prava javnosti da zna, novinarske profesije, etike i svega ostalog, jer smo mi tuženi zato što nismo hteli da odamo novinarski izvor, da podlegnemo pritisku i da uklonimo sporni tekst, fotografiju – da jednostavno povučemo svoje reči. Znali smo šta su konsekvence i sa tim smo se pomirili i uhvatili ukoštac”, rekla je Marinčić.

Ista izjava, različite presude 

Prema rečima Nikole Krstića iz smederevskog pokreta “Tvrđava”, on je zapravo bio zadovoljan kada je dobio prvu tužbu.

“Prva koverta je bila za neko kršenje zakona vezano za javno okupljanje. Bila je to kazna koju bih ja teško mogao da platim, kada se racionalno gleda. Ali ima tu neke mazohističke crte kad se baviš aktivizmom, malo te, kako bi rekli mladi, ‘radi’, kada zapravo malo osetiš da je država protiv tebe, koja je kriminalna, ali svi to znamo, tako da moje iskustvo nije bilo negativno. To je bila potvrda da smo na pravom putu”, rekao je Krstić.

Glavni urednik Radija “021” iz Novog Sada Slobodan Krajnović objasnio je u kakvoj se situaciji našla njegova redakcija nakon nedavne presude protiv portala po tužbi jednog od učesnika političkog i javnog života u Srbiji – Nemanje Šarovića. Portal je preneo vest sa Radiotelevizije Srbije, odnosno izjavu predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić, u kojoj je pomenula i Šarovića u negativnom kontekstu.

Portal “021” je verno preneo izjavu Ane Brnabić, dobio tužbu Šarovića i, za sada, prvostepenu presudu kojom je sud našao da su Šaroviću povređeni čast i ugled.

“Ovde je reč o tome da je izjava Ane Brnabić data javnom servisu, dakle u Jutarnjem dnevniku, da je javni servis tu izjavu njenu integralno prenosio i da smo mi takvu integralnu verziju preneli bez bilo kakvih dodataka. Zakon o javnom informisanju vrlo jasno kaže da, kada objavljujete nečiju izjavu, morate obratiti pažnju na to šta govori i da li ćete zaista preneti svaki deo njegovog razgovora, ali, ako ste treća strana i prenosite medij koji je nekoga intervjuisao, onda je jako bitno samo da uradite to da prenesete verodostojno”, rekao je Krajnović.

On je istakao apsurdnu situaciju da je u drugom postupku Šarović tužio i Anu Brnabić zbog onoga što je rekla, i što je “021” preneo, ali bez uspeha. 

“Te dve tužbe su bile apsolutno identične, a sud je odbio njegovu tužbu (protiv Brnabić). Samo su rekli da Ana Brnabić ima pravo to da kaže jer je Šarović javna ličnost i mora da trpi određeni stepen političke kritike, što takođe stoji u zakonu kao neki olakšavajući faktor za medije”, rekao je Krajnović i dodao da su sada oba slučaja na drugostepenom sudu.

Kad institucije rade protiv građana 

Po rečima gošće iz Crne Gore – Jovane Đurišić iz Centra za demokratsku tranziciju – u ovoj državi je najveću pažnju izazvala tužba Andreja Vučića protiv Vijesti, koje su objavile Skaj prepisku u kojoj se pominje brat predsednika Srbije. Sud u Crnoj Gori je u prvom stepenu odbacio ovu tužbu Andreja Vučića. Kako je rekla Đurišić, od 2024. počinje ekspanzija SLAPP tužbi.

“Nije bio cilj da on dobije neki novac od Vijesti, već je cilj da svaki sledeći put novinari Vijesti ili bilo kojeg drugog medija u Crnoj Gori zastanu i kažu – čekaj, možda ipak da preskočim ovu grupu iz Sky prepiske, jer doći će neki drugi Andrej Vučić, pa će da me tuži. Tako da je situacija u Crnoj Gori u ovom trenutku malo paradoksalna, zato što imamo sve više slučajeva, imamo svest o SLAPP tužbama, imamo obrise tih SLAPP tužbi, a država ne radi ništa da tome stane na put. To je ono što se dešava i u Srbiji, i to je zajednička crta između između naših zemalja”, rekla je Jovana Đurišić.

Moderator panela Uroš Mišljenović iz “Partnera Srbije” definisao je da je u Srbiji u korenu SLAPP tužbi zapravo zloupotreba institucija protiv građana, koje se stavljaju u funkciju borbe protiv medija i aktivista. 

“Kakva mi očekivanja možemo da imamo od institucija ako one stalno bivaju u ovim slučajevima zloupotrebljene? Vi izađete u javni prostor da ukažete na određeni problem i na višegodišnje propuste u radu institucija i suočavate se onda sa situacijom da institucije reaguju protiv vas”, rekao je Mišljenović.

Prema rečima Nikole Krstića iz pokreta “Tvrđava”, u postupku koji treba tek da počne i u kome mu preti zatvorska kazna, tužilaštvo je predložilo pritvor od 30 dana, a sudija za prethodni postupak je rekla, kako je kazao Krstić, da je “sve to jedna budalaština”, i ukinula pritvor. Naveo je da je prva stvar koju je tužiteljka iz Mladenovca, koja je zahtevala pritvor, rekla: „Zašto ste protiv našeg predsednika skandirali?“ 

“Sve vreme zapravo njoj smeta skandiranje, smeta joj zapravo taj politički kontekst i sve vreme nam kaže: ‘Vi ste rekli da ovo nije politika, a vi skandirate protiv našeg predsednika’. Zapravo tu vidiš koliko je situacija paradoksalna, gde ti imaš delove sistema koji su u suprotnosti. Ta sudija je bila baš rezignirana. Mi i dalje imamo profesionalce u sistemu, mnogo profesionalaca koji, nažalost, nisu na ključnim pozicijama. Usudio bih se da kažem da je velika većina zapravo profesionalna i da mi imamo određene saveznike u institucijama koje mogu da nas zaštite, zapravo štiteći zakon. Nije ona mene štitila lično, nego štitila zakon”, rekao je Krstić.

Prema mišljenju Jovane Đurišić, rešenje ovog problema jeste da sudije koje se bave ovim postupcima budu obučene i budu svesne kad im tužilac donese tužbu koja ima sve odlike SLAPP-a – da sudija taj predmet prepozna i da ne traju postupci toliko dugo.

“Evo, baš je pre nekoliko dana Vrhovni sud odbio reviziju presude – sedam godina je trajao postupak biznismena iz Kolašina protiv MANS-a i Vijesti. Sedam godina. Institucije moraju da rade osvešćeno. Ako imate sudiju koji će da odbaci tužbu Andreja Vučića, a onda imate sudiju koji će da mrcvari novinara, vi niste u poziciji države koja se deklarativno predstavlja kao ozbiljna država koja se predstavlja spremnom za Evropsku uniju”, rekla je Đurišić.

Verica Marinčić je dodala i da su oni do poslednje granice pred sudovima branili javnost i javnu reč.

“Cilj je bio da se ekonomski uništi mali medij i nas je lako ugasiti. Ali, nisu se nadali tome da mi nećemo popustiti, da će uvek da postoji neko ko će da kaže da ne pristaje na tako nešto, zato što je to odbrana zakona i javne reči, a podržali su nas zajednički javnosti i kolege iz svih medija. Iz velikih i iz malih redakcija – jednostavno nije bilo onog ko se nije odazvao na naš poziv da nam pomognu”, rekla je Marinčić.

Slobodan Krajnović iz Radija “021” je rekao i da je odluka države da se svi medijski procesi prenesu u Viši sud u Beogradu sa jedne strane bila dobra, jer “lokalni šerifi i lokalni advokati imaju jako veliki uticaj na sud”, dok su mediji u celoj priči bili najnezaštićeniji. 

“A kad se to premesti u Viši sud u Beogradu, nekako ta suđenja su meni bila mnogo pravičnija. Ne znam da li sudije ne znaju svoj posao dobro, ali nekako budu pristrasne, sada je mnogo pravičnije”, zaključio je Krajnović, dodajući da sada nastaje problem za kolege iz redakcija koje su daleko od Beograda, zbog iscrpljujućih stalnih putovanja.