Iznošenje odbrane okrivljenog Aleksandra Tošića i dalje zavisi od odluke Bezbednosno-informativne agencije o dokumentima sa oznakom tajnosti, koje on namerava da koristi u postupku. Iako je za današnje ročište bilo predviđeno da optuženi pripadnik BIA iznese svoju odbranu, to ponovo nije bilo moguće, kao ni na ročištu u februaru, budući da BIA nije dostavila odgovor na dopis suda.

Kako je u sudnici saopštio predsedavajući sudskog veća, sudija Zoran Ganić, Agencija nije odgovorila na zahtev kojim se traži dostavljanje dokumentacije koju Tošić želi da koristi u odbrani, kao ni odluka o ukidanju stepena tajnosti sa tih dokumenata.

Ganić je precizirao da je sud pre mesec dana uputio novi dopis BIA, s obzirom na to da na prethodni, poslat još krajem prošle godine, nije bilo odgovora. Kao i prethodnim, i novim dopisom sud je zatražio da mu se dostave dokumenta na koja se Tošić poziva, kako bi se ocenio njihov sadržaj i eventualna dokazna vrednost, a potom i da se donese odluka o ukidanju njihove tajnosti. „Do dana današnjeg, međutim, odgovor nije stigao, tako da okrivljeni Tošić danas neće moći da iznese odbranu“, rekao je sudija Ganić.

Tošićev branilac Aleksandar Popović rekao je da će njegov klijent izneti odbranu čim se za to steknu uslovi, ističući da nema drugih razloga za odlaganje. „Čim BIA donese odluku, moj klijent će sigurno izneti odbranu“, naveo je advokat.

Tošić je ranije pred sudom istakao da su mu ova dokumenta ključna, jer tvrdi da radnje koje mu se optužnicom stavljaju na teret, nije preduzimao kao privatno lice, već u okviru angažmana u BIA, o čemu je, kako je naveo, obaveštavao Agenciju. To je rekao odgovarajući na pitanja predsednika veća.

Prema optužnici, Tošić je bio zadužen za neposredno obezbeđenje objekata na imanju „Jovanjica“, kao i za kontakte sa policijskim službenicima i prikupljanje informacija značajnih za funkcionisanje organizovane kriminalne grupe, uključujući i proveru podataka iz zvaničnih evidencija državnih organa.

O Tošičevoj ulozi govorio je i tadašnji načelnik Odeljenja za borbu protiv droga beogradske policije Slobodan Milenković, koji je predvodio policijsku akciju na imanju „Jovanjica“ u novembru 2019. godine, u iskazu datom Tužilaštvu za organizovani kriminal u martu 2020, koji je ranije objavio BIRN. On je naveo da ga je Tošić sačekao prilikom dolaska policije na imanje 13. novembra 2019. godine i preneo mu, kako je rekao, poruku po nalogu tadašnjeg šefa beogradskog centra BIA Mirka Škera, uz napomenu da su imali profesionalnu saradnju sa Predragom Koluvijom i tim imanjem, kao i molbu da informacije o akciji sutradan ne dospeju u javnost.

Odgovarajući na pitanje tužioca, Milenković je rekao da Tošić prilikom pretresa imanja, nije ometao postupanje policije niti preduzimao nezakonite radnje, već je samo preneo navedenu poruku i naveo da Koluvija ima saradnju sa BIA.

Mirko Škero nije obuhvaćen optužnicom u predmetu „Jovanjica 2“, niti se njegovo ime u njoj pominje.

Okrivljeni Radosavljević ostao bez odbrane – sud privremeno razdvojio postupak

Na današnjem ročištu postupak je privremeno razdvojen u odnosu na okrivljenog pripadnika BIA Branislava Radosavljevića, nakon što je utvrđeno da je ostao bez branilaca. Kako je na početku suđenja, tokom prozivke, naveo sudija Zoran Ganić, sud je još 3. februara ove godine primio dopis kojim su advokati Veljko Delibašić, Vladan Živković i Katarina Delibašić otkazali punomoćje okrivljenom.

Radosavljević je, međutim, rekao da o tome nije bio obavešten i da prvi put za to čuje u sudnici. Sudija Ganić je ocenio da je neobično da advokati i klijent nisu bili u kontaktu tako dugo, imajući u vidu da je dopis sudu dostavljen pre dva meseca, na šta je okrivljeni ponovio da za to ranije nije znao. “Prvi put to čujem sada od vas”, rekao je okrivljeni. 

Kako bi se ročište održalo, sud je doneo odluku o privremenom razdvajanju postupka u odnosu na Radosavljevića i uputio ga da angažuje novog branioca. Ukazano mu je i na mogućnost da mu, ukoliko to ne učini, branilac bude dodeljen po službenoj dužnosti. Sudija je naglasio da je važno da to učini u što kraćem roku, s obzirom na obimnost predmeta i vreme potrebno za upoznavanje sa spisima.

Sud odbio predlog odbrane za izdvajanje veštačenja mobilnih telefona

Nakon toga, ročište je nastavljeno izvođenjem pisanih dokaza. Pre nego što je sud pristupio uvidu u dokumentaciju iz tri registratora, sudija Zoran Ganić upitao je branioce okrivljenih da li ostaju pri ranijem predlogu da se iz spisa predmeta izdvoje veštačenja mobilnih telefona, za koja tvrde da su pribavljena nezakonito. Odbrana, naime, smatra da su ti dokazi nezakoniti, jer su proistekli iz naredbi Tužilaštva za organizovani kriminal, a ne na osnovu odluke sudije za prethodni postupak.

Branioci su potvrdili da ostaju pri tom predlogu, a advokat Jugoslav Tintor najavio je da će u roku od 48 sati dostaviti dodatnu argumentaciju. Kako je objasnio, u praksi Tužilaštva za organizovani kriminal postoje različita postupanja – u pojedinim predmetima zamenici tužioca traže odluku sudije za prethodni postupak za pretres, dok u drugim sami izdaju takve naredbe.

Na to je reagovao postupajući tužilac u ovom predmetu Saša Drecun, koji je ponovio ranije iznet stav da postoji „brdo presuda“ najviše sudske instance – Vrhovnog suda Srbije, koje potvrđuju da tužilac tokom istrage ima ovlašćenje da izdaje naredbe za pretres.

Sudija Ganić naveo je da je sudsko veće razmotrilo praksu svih relevantnih sudova, uključujući Apelacioni i Vrhovni sud, kao i argumente odbrane i tužilaštva, nakon čega je donelo odluku da odbije predlog za izdvajanje ovih dokaza.

„Na osnovu svega razmotrenog, smatramo da je moglo da se postupi i na jedan i na drugi način, te da su naredbe Tužilaštva za organizovani kriminal validne“, rekao je Ganić. On je dodao da su veštačenja mobilnih uređaja sprovedena zakonito, uz prisustvo branilaca koji su imali mogućnost da iznesu primedbe, ali da se nijedna od njih nije odnosila na to da se veštačenje ne može vršiti na osnovu naredbe tužioca.

Izvedeni pisani dokazi, spor tužilaštva i odbrane o njihovom značaju

U nastavku ročišta izvršen je uvid u pisanu dokumentaciju iz tri registratora. Među pregledanim dokazima našli su se izveštaji Ministarstva unutrašnjih poslova o prikupljanju podataka iz mobilnih telefona i SIM kartica Predraga Koluvije i drugih okrivljenih, sačinjeni nakon policijske akcije na imanju „Jovanjica“ krajem 2019. godine.

Sud je izvršio uvid i u zapisnik o veštačenju Nacionalnog centra za kriminalističku forenziku u Nišu, kojim je obuhvaćeno 20 uzoraka kanabisa, pri čemu je utvrđeno da je nivo THC-a prelazio zakonski dozvoljenih 0,3 odsto.

Među dokazima su bili i Plan upravljanja organskom proizvodnjom, kao i izveštaj o kontroli proizvodnje koji je sačinila kompanija „Organic Control System“ iz juna 2019. godine, zatim dokumentacija pod nazivom „Dnevnik proizvođača“ i „Dnevnik radnih aktivnosti“ privrednog društva „Jovanjica“ iz 2017. godine, kao i više ugovora o zakupu zemljišta između Predraga Koluvije i tog preduzeća, uz niz drugih dokumenata.

Nakon što je završeno izvođenje pisanih dokaza predviđenih za današnje ročište, tužilac za organizovani kriminal Saša Drecun ocenio je da izvedeni dokazi, između ostalog, ukazuju na simulovane poslovne odnose između Predraga Koluvije i privrednog društva „Jovanjica“, navodeći da je reč o fiktivnim ugovorima o zakupu zemljišta zaključenim između Koluvije i Aleksandra Anđića.

Drecun se posebno osvrnuo na potvrdu o privremeno oduzetim predmetima od programera „Jovanjice“, ističući da iz tog dokaza proizlazi da je pronađen svojevrstan šifrarnik – dokument sa šiframa i imenima – koji je omogućio pristup elektronskim uređajima okrivljenih. Prema njegovim rečima, upravo to je bilo ključno za otključavanje komunikacije među okrivljenima, uključujući i korišćenje aplikacija za, kako je naveo, konspirativnu komunikaciju.

Na izjašnjenje tužioca reagovali su branioci okrivljenih, osporavajući njegove zaključke o izvedenim dokazima.

Advokat Aleksandar Živanović odbacio je tvrdnje o simulovanim poslovima, navodeći da nema dokaza da se iza legalne proizvodnje industrijske konoplje krio nezakoniti uzgoj psihoaktivnog kanabisa. On je istakao da su dokazi na koje se tužilaštvo poziva „sumnjivog kvaliteta“, pre svega zbog toga što odbrana osporava zakonitost zapisnika o pretresima imanja „Jovanjica“, koji su sprovođeni od 13. do 19. novembra 2019. godine. Živanović je ponovo doveo u pitanje i dokaze koji se odnose na komunikaciju okrivljenih, podsećajući da je odbrana već iznela primedbe na način na koji su pribavljeni.

Advokat Ivan Bajazit ukazao je, s druge strane, na dokumentaciju o proizvodnji na imanju „Jovanjica“, navodeći da iz „Dnevnika rada“ proizlazi da je vođena detaljna evidencija o uzgoju industrijske konoplje – o svakoj biljci, vrsti i količini. Osvrćući se na veštačenje uzoraka u Nišu, rekao je da je analiza 20 uzoraka pokazala tek neznatno prekoračenje dozvoljenog nivoa THC-a, u rasponu od 0,34 do 0,50 odsto, uz ocenu da je u laboratorijskim uslovima lako proizvesti biljku sa minimalno povišenim vrednostima. „Ko bi ulagao vreme i novac da proizvede nešto što nije opojna droga, i koja bi to organizovana kriminalna grupa ovako precizno vodila evidenciju o svakoj biljci“, naveo je Bajazit.

On je osporio i značaj dokumenta koji je tužilaštvo označilo kao „šifrarnik“, navodeći da takva kvalifikacija „možda dobro zvuči za medije, ali ne predstavlja ozbiljan dokaz“.

Sudija Ganić zakazao je naredno ročište za 19. maj, kao i još dva za 9. i 11. jun. On je naveo da će na ročištu u maju prioritet biti iznošenje odbrane pripadnika BIA Aleksandra Tošića, ukoliko do tada stigne odgovor iz iz te agencije.

Saslušanje Tošića važno je i zbog toga što su ostali okrivljeni u predmetu „Jovanjica 2“ u novembru prošle godine saopštili da će odložiti iznošenje svoje odbrane, navodeći da će iskaze dati nakon okrivljenog Aleksandra Tošića.

Zbog čekanja na odgovor BIA, postupak se dodatno prolongira, pa tako ni pet godina od pravosnažnosti optužnice u predmetu „Jovanjica 2“, kao ni više od 20 meseci od spajanja sa predmetom „Jovanjica 1“, pred sudom još uvek nisu iznete odbrane okrivljenih pripadnika bezbednosnih službi u vezi sa optužbama koje im se stavljaju na teret.

Nakon što bude saslušan Tošić, prema najavi sudije Ganića, nastaviće se sa izvođenjem pisanih dokaza koje je predložilo tužilaštvo, a po okončanju će se započeti sa izvođenjem dokaza koje je predložila odbrana.

Optužnica u predmetu „Jovanjica 2“ tereti, između ostalih, pripadnike policije, BIA i Vojno-obaveštajne agencije da su Koluviji pružali zaštitu dok je, prema tvrdnjama tužilaštva, na imanju „Jovanjica“ uzgajan psihoaktivni kanabis. Paralelno, u predmetu „Jovanjica 1“, Koluvija i još devet osoba terete se za uzgoj više od 66.000 biljaka kanabisa, zaplenjenih u policijskoj akciji 13. novembra 2019. godine, u količini od oko 1,6 tona nakon sušenja. Dva postupka spojena su u jedinstveni proces tokom 2024. godine.

Nakon formalnog početka suđenja ispočetka u maju prošle godine, usled promene sastava sudskog veća i spajanja predmeta, okrivljeni iz postupka „Jovanjica 1“ ostali su pri ranije iznetim odbranama, zadržavajući pravo da ih dopune u daljem toku suđenja.

Policijsku akciju na imanju „Jovanjica“ 2019. godine predvodili su tadašnji načelnik IV odeljenja beogradske policije Slobodan Milenković i inspektor Dušan Mitić, koji je kasnije svedočio pred sudom. Protiv trećeg inspektora, Milana Isakova, nekoliko sati nakon svedočenja u ovom predmetu, za jedan drugi događaj, podignut je optužni predlog zbog zloupotrebe službenog položaja, što je on ocenio kao vid pritiska.

Zbog procene ugrožene bezbednosti, Milenković i Mitić se od 2023. godine nalaze pod zaštitom Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ). Njihovo obezbeđenje smanjeno je početkom februara ove godine, uprkos ranijim pretnjama likvidacijom, koje su i dovele do dodeljivanja zaštite, saopštila je tada advokatska kancelarija Tomanović. Do toga je došlo usred promena na čelu SAJ-a – nakon što je početkom septembra 2025. smenjen komandant Spasoje Vulević, a u novembru iste godine za novog komandanta imenovan Igor Žmirić, posle čega su, kako su naveli pojedini mediji, sprovođene smene i otpuštanja pripadnika jedinice.


Napomena: Suđenje u ovom slučaju je i dalje u toku. Krivica se utvrđuje pravosnažnom presudom. Novinar, glavni urednik i izdavač ne odgovaraju za štetu ako je informacija verno preneta iz sudskog postupka i ukoliko je novinar postupao sa dužnom novinarskom pažnjom.