Umesto očekivanih završnih reči, koje je na ročištu u januaru ove godine najavio sudija Milan Grkinić, one danas nisu iznete, a postupak će biti nastavljen krajem marta, na predlog odbrane.
Na početku pretresa sudija Grkinić saopštio je da odbija kao neosnovane predloge branilaca da se iz spisa predmeta izdvoje zapisnici o veštačenju mobilnih telefona optuženih inspektora, kao i zapisnik o prepoznavanju oštećenih u policiji.
Odbrana Miloša Kneževića, Milana Isakova i Miloša Vešovića – inspektora IV odeljenja beogradske policije nadležnog za suzbijanje narkotika, kojima se sudi zbog zloupotrebe službenog položaja – ocenila je da takva odluka predstavlja novi procesni momenat, i zatražila dodatno vreme kako bi je razmotrila i, eventualno, na narednom ročištu predložila nove dokaze. Sud je taj predlog prihvatio.
Prethodno je ispitana dr Vesna Jovanović, specijalistkinja ortopedske hirurgije i stručna savetnica odbrane, koja se izjasnila o nalazu i mišljenju veštaka sudske medicine dr Miroljuba Obradovića. On je svoj iskaz izneo na ročištu održanom u decembru prošle godine.
U svom nalazu Obradović je tada naveo da je, na osnovu analize celokupne medicinske dokumentacije oštećenih, zaključio da se njihove povrede mogu i vremenski i uzročno dovesti u vezu sa spornim događajem od 28. septembra 2022. godine, iako su prvi lekarski pregledi obavljeni tek nekoliko dana kasnije – 2. oktobra te godine.
Policijskim službenicima Milošu Kneževiću, Milanu Isakovu i Milošu Vešoviću optužnim predlogom se na teret stavlja da su se 28. septembra 2022. godine sastali sa Benjaminom Hasanagićem i Milošem Miletićem, koji su došli da Milanu Isakovu vrate tri nargile prethodno iznajmljene od njega. Nakon tog susreta, kako se navodi u optužbi, inspektori su oštećenima stavili lisice i fizički ih napali, udarajući ih rukama i nogama po glavi i telu. Miloš Vešović se tereti i za nanošenje teške telesne povrede.
Dr Vesna Jovanović je na današnjem ročištu osporila nalaz veštaka Obradovića navodeći da se na osnovu medicinske dokumentacije oštećenih, na kojoj je on zasnovao svoje mišljenje, ne može pouzdano utvrditi da li su povrede nastale tokom kritičnog događaja 28. septembra 2022. godine.
“Nemam pravo da ćutim”
Sudija Milan Grkinić danas se u sudnici pojavio sa bedžom na kojem je pisalo: „Nemam pravo da ćutim“. Poruka na bedžu inspirisana je govorom sudije Osnovnog suda u Novom Pazaru, Aleksandra Jovanovića, koji je 21. februara, na skupu „Marš za pravosuđe“, poručio kolegama da postoje trenuci kada tišina postaje pitanje odgovornosti. „Ćutite, a nemate pravo na tišinu“, rekao je tada sudija Jovanović, a upravo ta rečenica poslužila je kao motiv za simbolični bedž.

širom Srbije. Foto: privatna arhiva/ BIRN
Iskaz dr Vesne Jovanović: Odbrana osporava nalaz sudskog veštaka
Govoreći pred sudom u decembru prošle godine, sudsko-medicinski veštak Miroljub Obradović naveo je da je za njegov zaključak – da se povrede oštećenih mogu i vremenski i uzročno povezati sa događajem od 28. septembra 2022. godine, iako su prvi lekarski pregledi obavljeni tek 2. oktobra – bila presudna procena faze regresije hematoma, epitelizacije oštećenja sluzokože, kao i medicinski nalazi, koji se odnose na rupturu bubne opne kod jednog od oštećenih.
Odbrana je, međutim, osporila takvo tumačenje, ukazujući da medicinska dokumentacija ne sadrži dovoljno precizan opis povreda koji bi omogućio pouzdano vremensko određivanje njihovog nastanka. To je tada dovelo do polemike između veštaka Obradovića i stručne savetnice odbrane, dr Vesne Jovanović, a upravo ta pitanja bila su u fokusu i njenog današnjeg iskaza.
Dr Jovanović je podsetila da se iz medicinske dokumentacije oštećenih Benjamina Hasanagića i Miloša Miletića vidi da su prvi pregled obavili tek popodne 2. oktobra 2022. godine, četiri dana nakon kritičnog događaja. Ona je istakla i da je Hasanagić naveo kako ga je tuklo više osoba, ali nije precizirao ko ga je udario ni kada se to tačno desilo.
Dr Jovanović je dalje pojasnila da je neurohirurg u svom izveštaju opisao nagnječenje desnog slepoočnog dela glave, dok je ORL istog dana naveo da se krvni podliv nalazi u levom slepoočnom delu. „S obzirom na to da nije opisano prebojenje podliva i da se ne zna s koje strane se nalazio, s obzirom na to da dva izveštaja specijalista daju različite opise, smatram da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je nagnječenje nastalo tokom kritičnog događaja“, zaključila je dr Jovanović.
Ona je svoje izlaganje nastavila osporavajući i vreme nastanka druge povrede koju je Hasanagić, prema optužnici, zadobio – rupturu bubne opne. Dr Jovanović je objasnila da rupture imaju karakterističan izgled, sa krvarenjem u predelu perforacije, što u nalazima lekara specijalista koji su obavili pregled, nije navedeno. To, kako je naglasila, znači da se moglo raditi i o staroj rupturi, odnosno o perforaciji nastaloj pre kritičnog događaja.
Slično je, po njenim rečima, i kod veštačenja medicinske dokumentacije oštećenog Miloša Miletića. Pregled je obavljen četiri dana nakon spornog događaja, a ni ORL specijalista ni ortoped koji su opisivali podlive na zadnjoj strani desne nadlaktice, licu i trbuhu, nisu naveli prebojenost podliva, što bi inače moglo da pomogne u preciznijem određivanju vremena nastanka povreda.
„Na osnovu dostupne dokumentacije nije moguće pouzdano utvrditi da su povrede kod oštećenih nastale tokom kritičnog događaja, niti da je ruptura bubne opne uopšte nastala u tom prilikom“, zaključila je dr Vesna Jovanović.
Pregled video-snimka sa vozilom
Tokom današnjeg pretresa pregledan je snimak automobila za koji je oštećeni Miloš Miletić tvrdio da je 30. septembra 2022. godine – dva dana nakon kritičnog događaja – prošao pored ulaza u kojem stanuje, što je on doživeo kao pritisak i pretnju.
Snimak je predstavljen kao dokazni predlog tužilaštva, kako bi se utvrdilo da li je reč o službenom vozilu koje su koristila trojica okrivljenih policajaca i da li su toga dana prolazili pored Miletićevog ulaza. Pregled snimka bio je neophodan jer je sudija Grkinić ranije od IV odeljenja beogradske policije zatražio podatke o tome ko je 30. septembra 2022. koristio službeni automobil BMW 320. Policija je odgovorila da u tom slučaju procedura zaduživanja vozila nije poštovana i da ne postoje podaci o tome ko je tog dana upravljao vozilom.
Tokom pregleda snimka sa nadzornih kamera, sudija je konstatovao da se na kolovozu vidi vozilo tamne boje, čije se registarske oznake ne mogu razaznati, niti se može utvrditi marka i tip automobila.
U vezi sa prikazivanjem snimka, advokatica Zora Dobričanin Nikodinović upitala je šta tužilaštvo ovime uopšte dokazuje. Sudija Grkinić potom je pitao optužene policajce da li im je vozilo na snimku poznato, na šta su sva trojica odgovorila da im iz prikazane perspektive, vozilo nije poznato.
Sledeće ročište zakazano je za 27. mart ove godine, kada bi, kako su najavili advokati okrivljenih, mogli biti izneti novi dokazni predlozi, o čijem prihvatanju ili odbijanju će odlučiti sud. Na kraju današnjeg pretresa, sudija Grkinić je izrazio nadu – isto kao i za današnje ročište – da bi tada moglo da se pređe na iznošenje završnih reči i okončanje suđenja.
Šta su tokom suđenja rekli svedoci, a šta okrivljeni?
Optuženi Milan Isakov i Miloš Vešović su ranije u svojim odbranama negirali su krivicu, tvrdeći da je postupak koji se protiv njih vodi posledica njihove uloge u razotkrivanju plantaže „Jovanjica“, odnosno da predstavlja vid osvete. Miloš Knežević je, s druge strane, odložio iznošenje odbrane, pozivajući se na umor i narušeno zdravstveno stanje.
Na ročištu održanom sredinom oktobra prošle godine, forenzičarka Ivana Pantić svedočila je da na predmetima koji su bili predmet veštačenja nisu pronađeni DNK tragovi okrivljenih.
Na pitanje sudije Milana Grkinića da li takav nalaz isključuje mogućnost kontakta okrivljenih sa tim predmetima, Pantić je odgovorila da se veštaci ne izjašnjavaju o takvim pretpostavkama, ali je pojasnila da prisustvo bioloških tragova zavisi od niza faktora — vrste materijala, karakteristika površine i vremena proteklog od eventualnog kontakta.
Pred sudom su svedočili i veštaci Nacionalnog centra za kriminalističku forenziku, Stefan Radojević i Ana Jovanović, koji su analizirali mobilne telefone okrivljenih. Oni su detaljno opisali metodologiju rada, uključujući izradu klonova uređaja i analizu podataka. Odbrana, koju zastupaju advokati Marko Drašković i Nikola Nikodinović, ukazivala je na propuste u evidenciji, mogućnost aktivnosti telefona nakon oduzimanja, kao i na pitanje pristupa podacima koji se vode kao operativne evidencije policije i predstavljaju državnu tajnu. Zbog toga su osporavali zakonitost veštačenja i tražili da se njegovi rezultati izdvoje iz spisa predmeta.
Ranije je kao svedok saslušana i Sanela Hasanagić, majka oštećenog Benjamina Hasanagića. Ona je potvrdila da njen sin nije odmah potražio lekarsku pomoć, te da je prvi pregled u Urgentnom centru obavljen 2. oktobra, dok je specijalistički ORL pregled usledio 12. oktobra. Odbrana je ukazivala na to vremensko kašnjenje, kao i na razlike u iskazima oštećenih u vezi sa datiranjem povreda, što je navodila kao primer nedoslednosti.
Na ranijim ročištima svedočila je i Dunja Isakov, supruga optuženog Milana Isakova, koja je govorila o poslovnom odnosu sa oštećenim Hasanagićem i okolnostima njihovog poznanstva.
Oštećeni Hasanagić i Miletić dali su iskaze koji su se delimično razlikovali od onih prethodno iznetih pred tužilaštvom, što je odbrana takođe isticala kao kontradiktornost.
Optužni predlog protiv Kneževića, Isakova i Vešovića podnet je 4. septembra 2023. godine, dva dana pre nego što je Isakov svedočio u postupku „Jovanjica 1“. Javnost je o optužnici obaveštena 6. septembra, neposredno nakon što je Isakov završio svedočenje pred Specijalnim sudom za organizovani kriminal, gde je naveo da iza „Jovanjice“ stoje „vojni i politički krugovi“ koji pružaju podršku Predragu Koluviji.
Isakov je, zajedno sa tadašnjim načelnikom IV odeljenja za borbu protiv droga Slobodanom Milenkovićem, 13. novembra 2019. godine zaustavio Predraga Koluviju zbog bahate vožnje. Taj događaj doveo je do njegovog hapšenja i otkrivanja imanja „Jovanjica“, na kojem je, prema optužnici, zaplenjeno 1,6 tona psihoaktivnog kanabisa.
Napomena: Suđenje u ovom slučaju je i dalje u toku. Krivica se utvrđuje pravosnažnom presudom. Novinar, glavni urednik i izdavač ne odgovaraju za štetu ako je informacija verno preneta iz sudskog postupka i ukoliko je novinar postupao sa dužnom novinarskom pažnjom.