“Ne znam od čega se branim, nikada nisam radio bilo šta što nije u skladu sa zakonom – optužnica je potpuno paušalna i svodi se na situaciju `rekla-kazala`”, rekao je Aleksandar Jovičić, nekadašnji predsednik opštine Palilula i bivši visoki funkcioner vladajuće SNS na suđenju po optužnici koju je Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo protiv njega i još devetoro okrivljenih.

Današnje prvo ročište održano je bezmalo tri godine nakon Jovičićevog hapšenja. Jovičić je uhapšen u junu 2021. pod sumnjom da je primao novac od građevinskih investitora kako bi uticao na zaposlene u opštini Paliula da se nelegalni objekti ovih investitora “ne diraju” tokom izgradnje, niti da se protiv investitora podnose krivične prijave, sve kako bi nelegalne zgrade kasnije mogle da budu ozakonjene.

Jovičić je, kao i u izjavi tokom istrage, osporio navode optužnice – osporio je da je tražio od drugooptuženog Dražena Vujića. nekadašnjeg načelnika Odeljenja za društvene delatnosti opštine Palilula, da mu “identifikuje investitore” koji grade bez dozvole, kao i da je tražio od Vujića, da utiče na opštinske građevinske inspektore da ne postupe u skladu sa zakonskim ovlašćenjima. 

“Dražen Vujić i Vojislav Ćirić (trećeoptuženi, nekadašnji Jovičićev pomoćnik u opštini Palilula, prim. nov) mi nikad nisu dali bilo kakav novac, niti sam ga tražio”, rekao je Jovičić na suđenju.

Bivši predsednik opštine Palilula je rekao da se opština prostire na 450 kvadratnih kilometara, i da je “nemoguće ispratiti sve šta se dešava”.

“Ponosan sam na to što je urađeno na opštini Paliula dok sam bio predsednik opštine – napravili smo izvanredne uspehe i pratili smo politiku predsednika Aleksandra Vučića, koliko smo mogli”, rekao je Jovičić dodajući da nikoga od sedmoro (su)optuženih investitora nije sreo niti poznavao pre krivičnog postupka i suđenja.

Zašto drugi nisu podnosili krivične prijave?

On je objasnio nešto što je kasnije ponovio i drugooptuženi Dražen Vujić: da su mnogi drugi mogli i trebalo da podnesu krivičnu prijavu za nelegalnu gradnju, a ne samo opštinski građevinski inspektori.

“Moja komunikacija sa građevinskim inspektorima išla je jedino preko načelnice opštinske uprave Ljiljane Živković. Ako bi se bilo šta nezakonito radilo i gradilo, prijavu je mogla da podnese opštinska inspekcija, ali su mogli i da podnesu i građevinski inspektori Grada Beograda, potom, republički građevinski inspektori, policija, tužilaštvo, komšije, konkurencija (investitorima), što znači da nije postojala mogućnost da bilo ko sačuva bilo koga od krivične odgovornosti za nezakonite radnje”, rekao je Jovičić. 

On je, kao i nešto kasnije optuženi Vujić, istakao da su sve zgrade iz optužnice veće od 800 kvadratnih metara, te da je nadležnost opština bila za objekte manje površine, dok je za one veće od 800 kvadrata bio zadužen Grad Beograd.

“Najviše krivičnih prijava je (u tom periodu) podneto u Paliluli – preko 50 – to je zasluga inspektora, a ne moja”, rekao je Jovičić. 

Dražen Vujić je napomenuo da od 1992. godine (kada je, kako je istakao, nelegalna gradnja bila prekršaj, a ne krivično delo) do 2016. “nije podneta nijedna ni prekršajna ni krivična prijava za nelegalnu gradnju, za 34.000 objekata izgrađenih na opštini Palilula”.

I Jovičić i Vujić su potencirali na birokratskim problemima koje je opština imala vezano za rušenje nelegalnih objekata.

“Opštinsko veće je redovno usvajalo spisak objekata za rušenje, koji je išao u gradski Sekretarijat (za finansije), ali birokratske procedure traju 4-5 meseci, i vi dok dobijete novac, on (investitor) je od temelja završio objekat i stavio ga pod krov, a pritom od Grada nije došlo ni 10 odsto potrebnog novca za rušenje”, rekao je Jovičić i dodao da ni “ne treba da rušimo, treba da gradimo i da se borimo za našu decu”. 

Jovičić se na kraju požalio na “medijsku satanizaciju” koju je prošao prilikom hapšenja, navodeći da je o njemu izrečeno mnogo laži, “sve do navoda da se inspektor okliznuo i našao novac ispod otirača” i rekao da je nejasno zašto se za navodne radnje od 2016. do 2018. godine postupak pokreće 3-5 godina kasnije. 

Tužiteljka Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Ljiljana Grujičić upitala je Jovičića da li je u njegovoj kući nađen brojač novca, na šta je on odgovorio potvrdno.

Naredno pitanje tužiteljke – šta će fizičkom licu brojač novca – predsednica sudskog veća sudija Ljudmila Miljković je zabranila kao “suvišno”.

Inače, optužnica tereti Jovičića da je protivpravno prisvojio 28,8 miliona dinara.

Vujić: Nisam bio neformalni načelnik odeljenja za inspekcijske poslove

Drugooptuženi Dražen Vujić je u svom iskazu delimično odstupio od izjava datih prilikom prvog saslušanja, navodeći da su neki njegovi navodi bili netačni “jer je bio pod pritiskom i strahom”.

“Dajući prvi iskaz, izneo sam navode koji su netačni u potpunosti, pod pritiskom i strahom, jer se prvi put susrećem sa policijom i tužilaštvom. Policijski službenici su me upućivali da bi takav iskaz mogao da pomogne da izbegnem pritvor, a to mi je tad bilo najstrašnije, zbog straha za decu, za posao, za porodicu… u celoj zbrci ja sam dao taj iskaz i hoću da ukažem na delove koji nisu tačni”, rekao je Vujić.

Na konkretno pitanje sudije Miljković šta nije bilo tačno u prvobitnoj izjavi, Vujić je rekao da nije tačno da je po nalogu Aleksandra Jovičića identifikovao investitore koji nelegalno grade, “nego sam identifikovao sve probleme gradske opštine Palilula – od kanalizacije, škola, nelegalne gradnje, itd. – predsednik Aleksandar Jovičić je tražio da nađemo rešenje. Moj fokus nije bila nelegalna gradnja, niti identifikacija objekata, već da nađem rešenje za sve probleme”, naveo je Vujić.

Nekadašnji načelnik odeljenja za društvene delatnosti opštine Palilula je negirao i navode iz optužnice da je bio “neformalni načelnik odeljenja za inspekcijske poslove u opštini Palilula”.

“Jasne zakonske procedure uvedene su još 2014. godine i apsolutno nije bilo moguće da u državnom organu postoje neformalne i paralelne strukture i neformalni načelnici. (…)  Otkud moje pominjanje u masi slučajeva? Ja sam 15 godina zaposlen u opštini Palilula i radio sam na svim pozicijama – znam procedure, znam ljude, znam probleme opštine Palilula i nije čudno što sam imao komunikaciju i sa načelnicima i sa članovima (opštinskog) veća i sa inspektorima i sa građanima, sa vrednim i poštenim ljudima u gradskoj opštini Palilula. Ja sam ponosan što sam tako radio”, naveo je Vujić, rekavši da nije imao nikakav poseban odnos sa Jovičićem i da ga je upoznao 2016, kada je ovaj postao predsednik opštine.

Vujić je u svojoj odbrani rekao da ni opština Palilula, niti on nije mogao ni da utiče, ni da ne utiče na sve navedeno u optužnici. 

“Svi objekti su preko 800 kvadratnih metara, a opština je nadležna do 800 kvadrata po statutu Grada. Nejasno je i koja je moja uloga da se objekti priključuju na infrastrukturu, jer su javna preduzeća ta koja daju priključke, a na osnovu uverenja gradskog Sekretarijata za legalizaciju. Sve to nema veze sa opštinom i ne znam na koji način bilo ko može da utiče na neku drugu službu ili organ – od predsednika opštine, pa nadalje”, rekao je Vujić.

On je rekao i da je izvađena iz konteksta njegova izjava prilikom davanja prvog iskaza, vezano za nošenje koverti od investitora ka Jovičiću.

“Svakodnevno se susrećem sa stotinama ljudi, družim se i viđam sa mnogima, sedeo sam sa bezbroj ljudi iz privatnog sektora, sa direktorima škola, vrtića, možete da me nađete svuda na Paliluli i moj broj ima 10.000 ljudi. Ljudi su me zvali, davali predloge, peticije, bio sam izuzetno aktivan na terenu. Kada se pominju te koverte, papiri, fascikle – nosio sam iz pravca opštine i u pravcu opštine bezbroj koverata i fascikla i registratora, nosio sam peticije, poreske prijave i slično, i nikad nisam video ni dinar bilo kakvog novca. Te papire sam prosleđivao i Aleksandru Jovičiću i pisarnici i drugim službama, ali nikada, po mom saznanju, to nije bio novac. Nikad nisam nosio – ni tražio, ni uzeo novac – ni za sebe, ni za druge. Radio sam na dobrovoljnoj osnovi, na pomaganju građanima u svim oblastima”, naveo je Vujić.

Slično Jovičiću, i Vujić je rekao da je gradska građevinska inspekcija bila “prva nadležna da podnese krivične prijave i vodi postupak”, kao i da je “svaki policijski službenik bio nadležan, a jedan od objekata u optužnici je preko puta policijske stanice”, te “u tom kontekstu nisam mogao da utičem na bilo šta što mi se stavlja na teret”.

Inspektori: Vršen je pritisak na nas

Nakon Jovičićevog hapšenja, postupak je razdvojen za sedmoro opštinskih građevinskih inspektora sa Palilule i dva građevinska investitora koji su svi krajem 2021. godine sklopili sporazum o priznanju krivičnog dela i dobili presude kojima se osuđuju na uslovne kazne zatvora.

Tako, tokom saslušanja, kasnije osuđena građevinska inspektorka M.M. je izjavila 30. novembra 2021. da je jednom od sada optuženih investitora pribavila korist tako što je za njegov nelegalni objekat, izgrađen tokom 2018. godine, prosledila gradskom Sekretarijatu za poslove ozakonjenja rešenje koje joj je u kancelariju doneo Dražen Vujić, a koje je nosilo oznaku iz 2015. godine i odnosilo se na potpuno drugi predmet.

Inspektorka M.M. je u svom saslušanju rekla da su na njih (inspektore) često vršili pritisak Jovičić i (pokojni) Z.S. “da potpisujemo nešto što nije u skladu sa zakonom, pa smo nekad i bez potrebe izlazili na teren, samo da nas ne nađu u kancelariji, posebno u periodu kraja 2018. godine, kada je građevinska inspekcija prelazila na grad i više opštine nisu imale ingerenciju”. Ona je navela da je par meseci pre prelaska u gradsku inspekciju bio veliki pritisak na inspektore „da bi se što više ovakvih predmeta rešilo na nivou opštine“.

U svom iskazu datom u decembru 2021, takođe osuđeni po sporazumu o priznanju krivičnog dela, investitor nelegalnih objekata M.B. je rekao tužiteljki Višeg javnog tužilaštva u Beogradu da mu je Dražen Vujić rekao da za jedan nelegalan objekat koji gradi mora da da 10.000 evra, a sledeći koji će graditi mora da da 30.000 evra.

“Rekao mi je da kada dam novac, moji objekti neće biti srušeni. Dražen nije pominjao kome će on dalje dati novac. Ja sam nakon navedenog Draženu Vujiću dao na ruke 10.000 evra za objekat koji se tada gradio. To je bilo negde u junu 2017. Tada mi je Dražen rekao da me niko neće kontrolisati”, rekao je u svom iskazu u decembru 2021. osuđeni investitor M.B.

Nezakonita ozakonjenja u svim opštinama

I treći okrivljeni koji je na ovom ročištu izneo svoju odbranu – Vojislav Ćirić, nekadašnji pomoćnik predsednika opštine Palilula, ostao je pri navodima odbrane koju je dao tokom istrage.

Ćirić je rekao da je 2016. izabran za pomoćnika predsednika gradske opštine Palilula, ali i da je pre toga u tri mandata bio opštinski odbornik na Paliluli – dva puta odbornik SNS-a i jednom kao odbornik Srpske radikalne stranke, te da je on jedan od osnivača SRS.

“Ja živim u selu Višnjica, tu imam imanje i bavio sam se ratarskim putevima. Retko sam išao u opštinu Palilula, komunicirao sam najviše sa Ministarstvom poljoprivrede i nikakve veze sa građevinom i građevinskim poslovima nisam imao. Ja sam pokojnog Zorana Simonovića poznavao 30 godina, nisam imao nikakav uticaj na njega, već smo se privatno družili. Ja sam bio zajedno sa seljacima na terenu, kako bismo unapredili područje u kome živimo, a sa građevinskom inspekcijom nemam veze, kao ni sa gradnjom na opštini Palilula”, rekao je Ćirić.

On je dodao da jednu od okrivljenih investitorki – Anku Vojvodić – poznaje, tj. da su porodični prijatelji 20 godina, a da neke od drugih okrivljenih investitora zna iz viđenja, pošto drži restoran na Karaburmi skoro 40 godina.

“Kad smo mi došli na vlast (Anka Vojvodić) mi je rekla da je podnela zahtev za legalizaciju, ali da bi trebalo da promeni badže na krovu, a ja sam joj rekao – ne bavim se time, idi u opštinu”, naveo je Ćirić.

Podsetimo, BIRN je u opsežnom istraživanju tokom prošle godine našao skoro pola miliona sumnjivo ozakonjenih nelegalnih kvadrata, mahom stambenih komercijalnih zgrada, koje su ozakonjene uprkos tome što na satelitskom snimku Srbije nisu postojale, ili nisu bile završene, što je bio uslov za ozakonjenje.

Tada je BIRN pokazao da je praksa sumnjivih, tj. nezakonitih ozakonjenja postojala u svim centralnim beogradskim opštinama, kao i da je izvođena na sličan način.

Od svih predsednika beogradskih opština, jedino je Aleksandar Jovičić optužen.

Iznošenje odbrane ostalih optuženih u ovom predmetu nastaviće se 14. marta.